Krajem prošlog mjeseca na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci održana je 9. studentska naučno – stručna konferencija “Studenti u susret nauci“ (StES) 2016, u organizaciji Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjoj Luci i Univerziteta u Banjoj Luci, a pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske. Cilj manifestacije je da se radovi mladih naučnika predstave u međunarodnim okvirima, istovremeno produbi njihovo znanje, odnosno da ih se usmjeri ka nauci i istraživanju, te novim tehnologijama.
Na Konferenciji je učestvovalo oko dvije stotine učesnika koji su svoje naučne radove predstavili u oblastima inžinjerstva i tehnologije, prirodnih, medicinskih i zdravstvenih, poljoprivrednih i šumarskih, te društvenih i humanističkih nauka. Među 36 radova u konkurenciji društvenih nauka predstavljen je i rad „Saglasnost mjera neuroticizma i ekstraverzije sa upitnika: BFI; ZKPQ 99, ZKPQ 50-CC i ZKA-PQ“, tročlanog tima studenata treće godine Studijskog programa psihologija Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, kojeg su činili inicijator Petar Mrđa, Danilo Bodroža i Dervenćanin Aleksandar Golubović. BFI; ZKPQ 99, ZKPQ 50-CC i ZKA-PQ su nazivi različitih upitnika koje psiholozi koriste za mjerenje osobina ličnosti. Svaki čovjek ima pet univerzalnih osobina ličnosti, a u svom istraživanju Golubović i kolege su obrađivali dvije koje se susreću u svim paradigmama psihologije – ekstraverziju i neuroticizam.
Ideja se, kaže Golubović, javila početkom druge godine studija, a ljetos je završena i statistička obrada rezultata nad ispitanicima, čime je okončan njihov naučno-istraživački prvenac. Predan rad se isplatio, tako da su osvojili drugo mjesto u svojoj konkurenciji.
– Željeli smo da kroz statističku analizu utvrdimo postoji li visok stepen preklapanja između ove dvije osobine mjerene različitim instrumentima. Ukoliko postoji, to znači da bez obzira koji instrument koristili mi mjerimo istu ekstraverziju i isti neuroticizam. Samim tim, psiholozi u budućnosti ne bi trebali imati potrebu da koriste veliki broj testova već će biti dovoljno da se napravi jedan sveobuhvatni test koji će ujedniti različite teorijske pravce i perspektive, ali i olakšati istraživački proces. Rezultati našeg istraživanja su upravo to i pokazali što je odlična praktična implikacija i korak dalje za psihologiju kao nauku, opisuje dostignuće Golubović.
Inače, Aleksandar je vrlo uspješan student treće godine Fakulteta psihologije sa prosjekom od 9,28, što mu je omogućilo status republičkog stipendiste. U budućnosti bi volio da se bavi psihoterapijom, iako za sada nije odlučio kojom vrstom. Izbor je šarolik, a kako kaže, svaka od njih ima nešto što ona drugo nema. Ipak, smatra da ima dovoljno vremena da se odluči, uzimajući u obzir njegove lične aspiracije i ono što bi mogao da iskoristi u radu sa ljudima.
– Trenutno se ne opterećujem budućim planovima jer bi me to moglo omesti u sadašnjem radu, ali bih volio steći određeno usavršavanje i u nekoj drugoj zemlji, bilo da je to vezano region ili ostatak Evrope, a onda se svakako vratiti i baviti se ovim poslom u gradu iz kojeg dolazim ili u kojem studiram, kaže ovaj vrsni student.
B. N. – Derventa Cafe
