Iako je u BiH samo u prvih sedam mjeseci ove godine pristiglo više od 40.000 državljana iz arapskih zemalja, od kojih mnogi ovdje pokreću privatne biznise i kupuju kuće, bilo koja arapska valuta u BiH je bezvrijedna, jer nijedna banka ne želi da je zamijeni.
Drugim riječima, s novcem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Kuvajta ili Saudijske Arabije, na primjer, možete se samo “slikati”, ukoliko ga pokušate staviti u opticaj ili njime trgovati.
Ako bismo primijenili najjednostavniji matematički zbir, pa na nekih 50.000 Arapa, koliko ih je u svakom trenutku u BiH, uzeli neki minimalni budžetski prosjek po porodici od oko desetak hiljada eura u protuvrijednosti domicilne valute, iz svega proizlazi da u svakom trenutku u BiH stoji neiskorišteno oko pola miliona eura, koje je nemoguće staviti u opticaj, pišu Nezavisne.
Cijela priča se otvorila nakon jednog nedavnog događaja na graničnom prelazu Brod. Naime, državljanin UAE, inicijala S.S.O.A.A. (30), 20. septembra pokušao je iz BiH da iznese oko 21.000 eura te oko 61.000 dirhama (valuta UAE), koje mu je Granična policija (GP) oduzela, jer novac nije prijavljen prilikom ulaska u zemlju.
Kako saznaju Nezavisne, ovaj je državljanin UAE doputovao iz Zagreba u Sarajevo kako bi kupio farmu pilića. Nije poznato da li je u tome uspio, no pripadnici GP oduzeli su mu novac u povratku te ga predali Republičkom deviznom inspektoratu na dalje postupanje, a cijeli slučaj dospio je na Sud u Derventi.
No, tek tada nastupa zaplet, budući da Republički devizni inspektorat ovaj novac nije uspio da položi na privremeni račun, niti da ga konvertuje, jer to ne želi nijedna komercijalna banka, već su ga morali “fizički” položiti u sef dok sud u Derventi ne odluči šta i kako dalje. U nekim najluđim i najnepogodnijim scenarijima, nije isključena mogućnost ni njegovog spaljivanja.
Naša saznanja je potvrdila i Zorica Cvijanović, direktorica Republičkog deviznog inspektorata, koja pojašnjava da je rasprava na sudu u Derventi bila u ponedjeljak te da očekuju konačnu odluku.
“Kontaktirali smo sa svim bankama, nijedna ne prima valutu dirham, jer nije konvertibilna. Konvertibilne su one valute koje se nalaze na kursnoj listi. U Sparkasse banci u Sarajevu su rekli da postoje zahtjevi klijenata za zamjenu te valute, ali ne postoje tehničke mogućnosti. Mi sada čekamo konačnu odluku suda, a novac je položen u sef, jer nije bilo moguće da ga položimo na privremeni račun Deviznog inspektorata”, pojašnjava Cvijanovićeva.
Cijela priča je intrigantnija tim prije jer se u bh. društvu vode burne rasprave za i protiv ulaska Arapa i arapskog kapitala u BiH, no, očito nijednoj banci, iz njima poznatih razloga, nije interesentan njihov novac.
Stvar je čudna i za ekonomskog eksperta Marka Đogu, profesora na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, koji pojašnjava da komercijalne banke imaju pravo, ukoliko žele, da konvertuju neku od valuta iz arapskih zemalja, ali one to očito ne žele, te kako kaže, postavlja se pitanje zašto.
“To jeste malo čudna situacija. Komercijalne banke su akcionarska društva i one se ne obavezuju da obavljaju transakcije koje im nisu isplative. Međutim, čudi me da nijedna banka ne želi da prigrabi taj tržišni kolač i potencijal od desetina hiljada Arapa koji su ovdje došli”, kaže Đogo.
No, on vjeruje da će se i ovo uskoro promijeniti.
“Ja zaista očekujem da će neka banka prepoznati taj potencijal i da će se i valute iz arapskih zemalja uskoro naći na kursnim listama”, zaključuje Đogo.
Izvor: www.nezavisne.com
