Vijesti Privreda Cijev kroz koju je u nepoznatom pravcu „oteklo“ 300 miliona maraka

Cijev kroz koju je u nepoznatom pravcu „oteklo“ 300 miliona maraka

0

Unis fabrika cijevi a.d. Derventa danas se nalazi u velikim problemima; ukupne obaveze te firme narasle su na fantastičnih 289.892.946 KM (na kraju trećeg kvartala 2013. godine); radnici (njih 530) su poslani kućama i duguje im se devet plata.

Cijev kroz koju je u nepoznatom pravcu oteklo 300 miliona maraka

Krajem februara su štrajkom iskazali svoje nezadovoljstvo. Dio radnika (njih 120) vratili su se na posao 4. marta ove godine, nakon što im je isplaćena jedna zaostala plata.

(Generalni direktor „Unisa“ Mile Georgijevski rekao je, nakon povratka dijela radnika na posao, da očekuje da će ova fabrika u narednom periodu ponovo „stati na noge“. „Pokretanje ovog dijela procesa proizvodnje znači da ćemo moći da saniramo obaveze, da održavamo tekuću proizvodnju i podmirimo lične dohotke“, istakao je Georgijevski.).

Kako je nestalo 300 miliona iz ove fabrike, koju su, koliko do juče, vlastodršci ukivali u zvijezde navodeći je kao primjer “izvanrednog poslovanja”, u ovom trenutku je nepoznato. Nema dileme da je novac izvučen i da su mešetari svjetskog kalibra našli način da ga isisaju u strane zemlje, a Republiku Srpsku zaviju u crno.

Vlasnik “Unisa” je Goran Tomić, koji živi i radi u Londonu. On je većinski vlasnik kompanije „Balkan Steel Internacional Establishment“, koja je vlasnik “Unisa” (posjeduje 65% akcija). Goran Tomić je sin Dragana Tomića, vlasnika “Simpa”, poznate srbijanske firme.

Novac iz fabrike nije mogao biti izvučen bez znanja vlasti, a činjenice ukazuju da su pojedinci iz establišmenta do guše upetljani u finansijske transakcije, koje su završile slomom. Unis trenutno pokušava da obezbjedi novo zaduženje u iznosu od 300 milona KM kako bi se izmirile postojeće obaveze.

“Unisove” finansijske “žrtve” su Investiciono-razvojna banka RS, Balkan investment banka i brojne druge finansijske institucije.

Snežana Vujnić, direktor IRB-a, izjavila je na konferenciji za novinare, održanoj 8. avgusta prošle godine, da je “Unis” tužen na iznos od 3,5 miliona maraka.

IRB RS je pokrenuo sudski spor protiv Unisa zbog neplaćanja dospjelih rata prema obveznicama.

IRB RS je kupila obveznice preduzeća Unis fabrika cijevi a.d. Derventa u iznosu od 20 milona KM, u sedmom mjesecu 2011. godine, sa rokom dospjeća od 8 godina i kamatnom stopom od 7,5 %.

Unis fabrika cijevi a.d. Derventa je u tom momentu imala ukupne obaveze u iznosu od 161.110.398 KM; osnovni kapital u iznosu 26.526.872 KM (ukupne obaveze veće za više od šest puta od osnovnog kapitala), a preduzeće je 2010. godinu završilo sa 96 milona KM ukupnih prihoda i ostvarilo dobitak od 170.847 KM (prva otplata po obveznici je iznosila 2 milona KM).

Na osnovu ovih podataka moglo se zaključiti da preduzeće ne ostvaruje dovoljno dobiti da može da otplatiti emitovane obeznice i da je izuzetno prezaduženo. Uprkos tome, dato im je 20 miliona maraka.

Osim oviha 20 milona od IRB-a za obveznice, Unis diže dva kredita kod Balkan Investment Banke, i to:

– dugoročni kredit od 7 milona KM u januaru 2011. godine,

– kratkoročni kredit u istom iznosu od 7 miliona KM iz februara 2011. godine.

Ugovorom je predviđeno da se ovaj drugi kredit otplati odjednom u februaru 2012. godine. Međutim, aneksima ugovora taj se rok produžavao, pa kredit nije izmiren ni do danas.

Aneksom je precizirano da se ovaj kredit od 7 miliona KM plati u februaru 2015. godine. Od čega, naravno, neće biti ništa.

U trenutku odobravanja ovih kredita svi sektori u Balkan Banci dali su negativno mišljenje, ističući da se kredit ne treba odobriti; pravnici su bili stava da je imovina, koja se stavlja pod hipoteku u svrhu obezbjeđenja ovog kredita, već višestruko opterećena hipotekama, te ne postoji mogućnost da se banka naplati iz iste.

Međutim, sve te činjenice su zanemarene i tadašnje rukovodstvo Balkan Banke (BIB) je odobrilo ova dva kredita. Da su upozorenja radnika BIB-a bila opravdana pokazalo se danas, kad Unis ne može više da plaća dospjele kredite.

Na primjeru Unisa, može se vidjeti kako su IRB RS i Balkan Banka u to doba zajedno djelovale, odnosno odobravale kredite istim preduzećima koja su imala bliske veze sa vlastima.

Na ovom mjestu dolazimo i do “igrača”, koji su banke, ali i RS, u ovom slučaju zavili u crno.

Najveći lobista finasijske podrške Unisu kod BIB-a i IRB RS jeste Jasminko Jotić, bivši direktor IRB RS i u to vrijeme savjetnik Aleksandra Džombića, koji je obnašao premijersku poziciju.

Jasminko Jotić je iz Vlade RS, nakon smjene Džombića, odmah otpušten, ali se brzo “snašao”. Preselio se u Beograd gdje je kupio stan i novog pasata.

Našao je i posao. I to u “Simpu”, gdje su mu Tomići, u znak zahvalnosti, obezbjedili poziciju finasijskog direktora.

Jotiću je u lobiranju za “Unis”, pomagala Mirjana Čomić, inače njegova desna ruka dok je bio direktor IRB RS. U to vrijeme ona je bila direktor Sektora za plasmane IRB RS (svi plasmani IRB RS su išli preko nje).

Nakon odlaska Jotića iz IRB-a, odlazi i Čomićeva, pošto ju je Nadzorni odbor IRB RS razrješio dužnosti zbog afere Medicinske elektronike. Počinje raditi kao Izvršni direktor BIB-a i postaje desna ruka Edvinasa Navickasa, koji je jedan od kriminalaca, što su opljačkali pljačku milijardu maraka iz “Birča”. On je brojnim kriminalnim akcijama uništio Balkan investment banku. Uprkos tome, Navickas se i dalje slobodno šeta Banjalukom, Jotić Beogradom, Tomić Londonom… “Uspješni” biznismeni, nema šta. Vlasti RS i dalje ništa ne čine kako bi se procesuirao bar neko od opvih osoba, koje su nanijeele strašnu štetu ovom entitetu. Kako da bilo šta preduzmu, kada su sa njima u talu?!

Slobodan Vasković

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Derventa Cafe. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja, provociranja i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja.

Portal Derventa Cafe zadržava pravo da obriše komentare bez bilo kakve najave i objašnjenja te da preda podatke o IP adresama nadležnim institucijama u slučaju zahtjeva.

Please enter your name here

*

code