Kolumna Mr Željko Asentić: Derventski (fu)turizam

Mr Željko Asentić: Derventski (fu)turizam

0

Vijest o obnovi rada motela na Babinom brdu je jako obradovala Dervenćane. Ponovno aktiviranje omiljenog derventskog izletišta predstavljaće izvjestan impuls razvoju turizma i drugih uslužnih djelatnosti Dervente.

PRO_4928 ŽELJKO ASENTIĆ RAZREDNI STARJEŠINA

Avgust je mjesec kada Derventa bilježi najveći broj posjetilaca i noćenja, u smislu mjere turističkog prometa. Tada se dešavaju i dva najinteresantnija fenomena: jedan prirodni – „cvjetanje Ukrine“ i drugi društveni – Derventski vašar. Ovaj prvi, po biolozima star stotine miliona godina, nije dovoljno turistički vrednovan, a drugi fenomen, Derventski vašar (sa tradicijom koja datira od 1851. godine), je među najbolje valorizovanim događajima tog tipa u BiH, pa i šire.

Osim Ukrinskog vodenog cvijeta (živi fosil praleptirića), fenomena rijetkog i na svjetskom nivou, na području Dervente ima još prirodnih turističkih motiva, koji nisu turistički aktivirani (pećine, vidikovci…). S druge strane, relativno su brojni antropogeni motivi (nastali ljudskim djelovanjem): Ambarine i mnogi drugi arheološki lokaliteti, vjerski objekti, kulturne i sportske manifestacije itd. Očekivati je da će stručno i agilno osoblje Turističke organizacije opštine Derventa znalački nastaviti započetu misiju istraživanja i prezentovanja turističkih vrijednosti naše lokalne sredine, kako prirodnih tako i antropogenih, kako na seoskom tako i gradskom području.

Gradska naselja su glavna ishodišta i okvir društvenog života, pa samim tim i gravitacijski prostor za razne vrste turista. Pod uticajem turizma gradski prostor se preobražava (po pravilu, nabolje), mijenja svoju fizionomiju i funkcionalnost. Relativno duga urbana tradicija Dervente daje izvjesnu osnovu za razvoj gradskog turizma. Nažalost, dio arhitektonskih objekata, koji su imali značajniju kulturno-istorijsku vrijednost, nije sačuvan: tvrđava, „Prkos-kuća“, zgrada željezničke stanice i prve direkcije bosanskohercegovačkih željeznica i dr. Njihova eksploatacija u turističke svrhe moguća je na simboličkom nivou – makete, suveniri i sl.

Uprkos sve ljepšem i uređenijem izgledu svih dijelova derventskog urbanog „organizma“, još uvijek se ne može očekivati da sâmo gradsko naselje Dervente sa svojim ambijentalnim motivima generiše turističku ponudu. Potrebni su dodatni, komplementarni sadržaji i tek na bazi sklapanja različitih sadržaja u svojevrstan mozaik može se očekivati javljanje relativno značajnije turističke tražnje na derventskom području.

Značajan dio turističkih potencijala derventske opštine je u ruralnom prostoru, koji omogućuje neke nove i u svijetu sve traženije vrste turizma, uslovljene očuvanom prirodom, tradicijom, povratkom korijenima, tj. razvojem etno i ekoturizma, turizma malih grupa i alternativnih turističkih kretanja.

Turizam je privredna grana visokog stepena multiplikacije (lat. umnožavanje), što znači da u svoju osnovnu djelatnost uvlači niz drugih privrednih i društvenih faktora. Kao ilustracija može poslužiti uticaj turizma na poljoprivredu i ruralni razvoj. Kako je za zadovoljenje potreba turista, bilo u tranzitu ili za vrijeme turističkog boravka, potrebna odgovarajuća količina prehrambenih proizvoda, proizlazi zaključak da seoska domaćinstva (posebno ona koja proizvode zdravu hranu) trebaju za to biti posebno zainteresovana. To je samo jedan primjer, a konačni ishod je da se razni segmenti privređivanja višestruko multiplikuju.

Prema tome, razvoj turizma kao kompleksnog prostornog i društveno-ekonomskog fenomena današnjice može imati veći značaj i na derventskom području, kako za turističku inicijativu (turoperatori, saobraćajne, turističke i marketing agencije) tako i za turističku receptivu (ugostiteljski objekti, smještajni kapaciteti, domaćinstva, proizvođači suvenira, manifestacije, muzeji i druge kulturne ustanove). Derventski turizam, uz valorizaciju svih turističkih motiva, ima potencijal da bude jedna od brojnih poluga razvoja Dervente.

Mr Željko Asentić

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Derventa Cafe. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja, provociranja i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja.

Portal Derventa Cafe zadržava pravo da obriše komentare bez bilo kakve najave i objašnjenja te da preda podatke o IP adresama nadležnim institucijama u slučaju zahtjeva.

Please enter your name here