Hoće li nas obradovati jeftini „dizelaši“ iz EU i kako odabrati što boljeg “polovnjaka”?

Visoko mjesto na ljestvici proizvoda koje BiH najviše uvozi već godinama zauzimaju automobili i druga motorna vozila. Naime, od 2014, svake godine na tržište BiH stizalo je najmanje 65.000 novih i polovnih motornih vozila, a tokom 2017. godine, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, taj broj je narastao na nešto više od 70.000, ukupne vrijednosti 660 miliona maraka. Kako se više od 80 odsto od broja uvezenih vozila odnosi na polovne automobile, jasno je da kada govorimo o tržištu automobilima tu uglavnom mislimo na „polovnjake“.

Da se radi o sektoru prodaje u kojem se obrće značajan novac jasno je i po broju auto placeva, a svi koji su nekada kupovali polovan automobil znaju da se radi o pravoj „umjetnosti“. Jer, prodavači se na različite načine dovijaju da bi kupcima ponudili vozilo po niskoj cijeni, male kilometraže i bogate opreme. Upravo je lažirana kilometraža jedna od najvećih boljki polovnih vozila, a kako čak ni auto dijagnostika ni servisne knjige u pojedinim slučajevima nisu garancija, naročito kod starijih modela, potencijalni kupci moraju se naoružati odgovarajućim „predznanjem“. Iako se podaci o pređenim kilometrima kod novijih i skupljih modela bilježe u bravama, ključevima, sistemu mjenjača i sličnom, ni to ne znači da nisu podložni manipulacijama.

Zbog toga se preporučuje kupovina „na sigurno“, od poznatih osoba, kao i konsultacije sa mehaničarima radi provjere stanja motora i potrošenosti dijelova. Startovanje motora i provjera da li negdje curi ulje, probna vožnja sa opterećenjem, boja ispušnih gasova i slično, u kombinaciji sa savjetima stručne osobe, neke su od ključnih stvari na koje se mora obrati pažnja, kažu derventski mehaničari.

Ipak, mnoge mjere predostrožnosti mogu provesti i sami kupci, poput upoređivanja broja šasije i motora automobila. Pregled pneumatika takođe može nagovijestiti o stanju automobila i to kako ga je vlasnik tretirao.

– Saznanja o tome da li je automobil pretrpio veće havarije možemo saznati iz pregleda stakala. I dok prednja, a donekle i zadnja šajba može da bude zamijenjena uslijed oštećenja, bočna stakla moraju da imaju iste oznake ili se radi o automobilu koje je bilo popravljano. Pažnja se obavezno obraća na nijanse laka, te na razmake među limovima, tzk. „falcove“, koji nam mogu reći da je automobil bio udaren i povrh svega loše popravljen, otkriva derventski limar Vedran Prodić.

Nakon vanjskog pregleda, potrebno je zaviriti pod haubu i u unutrašnjost.

– Kada se otvori hauba kupac treba da pogleda da li se na limovima nalaze originalni žigovi ili su ugrađivani „divlji“ dijelovi. Takođe, ako postoji veliki broj različitih šrafovaa, umjesto možda maksimalnih 3 vrste, jasno je da je neko popravljao automobil, kaže Prodić.

Na kraju, pregleda se stanje unutrašnjosti automobila, sjedala, volan, ručice i papučice, ali, kako se radi o dijelovima koje prodavači lako mogu promijeniti i reparirati, oni ne mogu biti ključni kriterijum pri odabiru polovnog ljubimca.

Jeftini dizelaši – san ili java?
Mnoge je obradovala vijest da će zbog pooštrenja ekoloških propisa u zemljama Zapadne Evrope, a naročito Njemačkoj i Švajcarskoj, doći do povećanog uvoza dizelaša na naše tržište i samim tim opadanja cijene polovnih automobila. Ipak, vjerovatnje je da će privlačni medijski natpisi ipak ostati mrtvo slovo na papiru i da neće biti većih poremećaja na tržištu vozilima jer će vlasnicima dizelaša koji ne zadovoljavaju normu „evro 6“ biti ponuđena ugradnja pročišćivača, zamjena „staro za novo“ i popusti pri nabavci novih modela.

– Informacije o zabrani korištenja vozila sa dizelskim motorima nisu u potpunosti tačne, jer će se i dalje voziti u navedenim zemljama, ali će na vozila čija je norma ispod „euro 6“ plaćati veći porez i ugrađivaće se uređaji koji će smanjivati zagađenje. Tako da od tokom ove godine neće biti većih promjena po tom pitanju, ističu u auto salonu „Braća Đukić“.

Promjene u navikama kupaca četverotočkaša
Iako se tržište automobilima statistički oporavlja, iz salona „Braća Đukić“ kažu da se to uglavnom odnosi na potražnju za starijim modelima, odnosno ona sa normom „euro 4“ ili nižom. Ipak, otkrivaju jedan zanimljiv detalj u promjenama navika naših kupaca.

– Iako su ovdašnji vozači uglavnom pobornici njemačkih automobila, sve češće se kupci odlučuju za Renoe, Sitroene ili Pežoe mlađeg godišta i sa manjom kilometražom, nego na starija vozila marke VMW, Audi ili Mercedes-Benz koji su u istom cjenovnom rangu, kažu u derventskom salonu.

Godišnje skoro 10.000 registracija automobila u Derventi
Za deset mjeseci 2017. godine u Derventi je registrovano ukupno 8.391 vozilo, od čega su 6960 putnički automobili, 745 teretna vozila, 162 traktori, 11 radne mašine, 141 mopedi, tricikli, motocikli i četverocikli, te 360 priključna vozila. U tom periodu registrovano je i 12 autobusa, saznajemo iz Policijske uprave Doboj, dok je 2015. godine taj broj iznosio 8.700, a 2016. ukupno 9.396 registrovanih vozila.

Derventa Cafe