Kolumna Mr Željko Asentić: Ka EU i oporavku sela

Mr Željko Asentić: Ka EU i oporavku sela

1

Bosna i Hercegovina puževim koracima mili ka Evropskoj uniji.

PRO_4928 ŽELJKO ASENTIĆ RAZREDNI STARJEŠINA

Nedavno parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju trebalo bi da predstavlja „zamajac“ na evropskom putu BiH. Evroskeptici, kojih ima dosta i kod nas, su nakon „Brexita“ pojačali sumnjičavost prema opstanku Unije. Međutim, Englezi su kroz istoriju, zahvaljujući ostrvskom položaju, razvili osjećaj posebnosti u odnosu na Evropljane. Uostalom, oni nisu začetnici evrointegracija. Postoje i mišljenja da odlazak nelojalnih može samo doprinijeti jačanju nadnacionalne političke tvorevine, kakva je Evropska unija.

Širom svijeta države se regionalno grupišu što je jedna od odlika globalizacije (sa svim pozitivnim i negativnim značenjima). To su procesi koji nadilaze samosvojnost malih zemalja i naroda. U svakom slučaju, težnja ka EU standardima i vrijednostima ne može da škodi složenom i problemima bremenitom bh. društvu, uz uvažavanje naših specifičnosti, teškoća i sl. Šta lokalne zajednice mogu da očekuju od ovog procesa pristupanja?

Praksa Evropske unije je pokazala da su manje teritorijalne jedinice (opštine, gradovi, okruzi) bolji okvir za ostvarivanje evropskih vrijednosti i ciljeva nego što je to država. S tim u vezi je 1/3 budžeta EU namijenjena regionalnoj politici, koja, pored regija (NUTS regiona), obuhvata i druge, manje teritorijalne jedinice. Ovakav model politike EU prema lokalnim samoupravama moramo spremno dočekati i iskoristiti.

Najveći izazov biće kreiranje politike razvoja seoskog prostora, koji je na području derventske opštine, kao i mnogim drugim sredinama, opterećen prije svega demografskim (napuštena, ugašena i staračka domaćinstva…) i socio-ekonomskim problemima (sitnosopstvenička poljoprivreda, bez viškova za tržište; nedostatak sadržaja društvenog života…).

U skladu sa konceptom ruralnog razvoja Evropske unije, seoska sredina nije više samo prostor koji obezbjeđuje hranu i ne poistovjećuje se isključivo sa poljoprivredom. Seoske sredine sve više postaju mjesta pogodna za kvalitetan život različitih kategorija stanovništva i preuzimaju funkciju odmora, rekreacije, turizma, odnosno transformišu se i u mjesta društvene potrošnje, a ne isključivo proizvodnje.

Da bi se koristili pretpristupni fondovi EU namijenjeni ruralnom razvoju, da bi se mogla realno planirati i pratiti agrarna proizvodnja, potrebno je uvesti savremene metode statističkog praćenja, poput knjigovodstva na seoskim imanjima. Uz to, neophodno je naglasiti potrebu za sistematskom edukacijom i pomoći u plasmanu proizvoda i usluga, kao ključnih faktora u konceptu održivog ruralnog razvoja.

Pored razvoja raznih vidova privređivanja na seoskom području – biljne i stočarske proizvodnje, organske proizvodnje zdrave hrane, seoskog i etno turizma – potrebno se strateški opredijeliti i za razvoj prehrambenog sektora industrije. Tim prije ako želimo da poboljšamo spoljnotrgovinski bilans, a to se najbolje postiže izvozom finalnih proizvoda, „prerađenih u višim fazama prerade“ sa kojima se prodaju rad i znanje.

Mr Željko Asentić

PODIJELI

1 komentar

  1. Konacno jedan dobar clanak o EU, kvalitetan i takav vid analize EU je cak tesko pronaci i u “tiraznim” novinama na nasem prostoru!
    Kako gospodin Asentic analizira, Velika Britanija nije presudna u buducem razvoju EU.
    EU je nastala iz Montanske unije (Njemacka, Francuska, Italija, Belgija i Luxenburg / sve kontinentalne zemlje), kao teznja da vise nikada ne bude rata. I to je osnovni smisao EU!
    Sto se Britanije tice, cak su u poslednje vrijeme (pokojni) Helmut Schmidt i Valéry Giscard d’Estaing o tome govorili, da oni nisu osovina EU i da bi cak za EU bilo bolje da je napuste.
    I sto se tice razvoja seoskih podrucja, EU je velika sansa, ali i opasnost ako se mogucnosti koje EU daje ne iskoriste… Ali to je vec jako opsirna tema…

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Derventa Cafe. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja, provociranja i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja.

Portal Derventa Cafe zadržava pravo da obriše komentare bez bilo kakve najave i objašnjenja te da preda podatke o IP adresama nadležnim institucijama u slučaju zahtjeva.

Please enter your name here