Prodor informatike, zadnjih decenija, uzrokovao je brojne promjene u privrednom i ukupnom životu. Među promjenama koje se očituju u ekonomijama razvijenih država ističu se disperzija (lat. rasipanje) proizvodnih pogona u prostoru i stvaranje sve više malih, fleksibilnih preduzeća, međusobno povezanih.
U japanskoj industriji, primjera radi, posluje oko 735 hiljada malih proizvodnih jedinica, uglavnom porodičnih, koje su povezane u lance proizvodnje i plasmana. Slični umreženi organizacioni oblici industrije razvijeni su u brojnim razvijenim ekonomijama. To je pozitivno uticalo na razvoj i jačanje uloge srednjeg sloja kao stuba stabilnosti društva. Isto tako, došlo je promjene odnosa u svjetskoj konkurentnosti pa i neke multinacionalne kompanije u unutrašnjoj organizaciji teže disperziji odlučivanja i djelovanja u sve samostalnijim timovima.
Naravno, mi se ne možemo porediti sa Japanom i drugim razvijenim zemljama. Ali neke uzore moramo tražiti i modele razvoja primjenjivati, uvažavajući naše specifičnosti. Strategija međunarodnih finansijskih institucija prema BiH (npr. Evropske banke za obnovu i razvoj i dr.) prema BiH odnosi se, upravo, na unapređenje poslovanja sektora malih preduzeća. Programi podrške se odnose na savjetovanja u oblasti strategije, marketinga, unapređenja sistema kvaliteta, uz kreditne linije i donacije za energetsku efikasnost, žene u biznisu i slično.
Postojanje jakog preduzetničkog duha u Derventi dokazano je u predratnom periodu kada je bivša država, 1985. godine, odobrila osnivanje preduzetničkih radnji i malih firmi, do pet zaposlenih. Tada je dosta zahvaljujući, između ostalog, i razvoju male privrede, uz brojna više-manje uspješna preduzeća u društvenom sektoru („Demos“, „Ukrina“, „Unis“…) ostvaren snažan društveno-ekonomski zamah. Nažalost, sve je zaustavljeno ratom. No, nakon rata, ponovo dolazi do izražaja snaga preduzetničkog duha u Derventi. Razvijaju se brojna mala preduzeća, od kojih neka prerastaju u srednja, sa tendencijama daljeg rasta.
U budućem periodu, moglo bi se razmišljati o osnivanju Centra za mali biznis upravo u Derventi, jer smo dokazano „plodno tlo“ za razvoj preduzetničkog poslovanja. Taj Centar bi bio neka vrsta poslovnog „inkubatora“, koji bi služio za podsticanje razvoja malih firmi i preduzetničkih radnji, promovisanje novih poslova i privrednog rasta. Na taj način bi se sistemski pomagalo potencijalnim preduzimačima (engl. Risk-takers) da se odvaže i krenu u vlastiti mali biznis. Kako? Kroz pružanje pomoći kod izbora poslovne ideje, upoznavanje sa potrebama lokalnog i šireg tržišta, informisanje o raznim vidovima državne i međunarodne pomoći, o dostupnim donacijama i povoljnim kreditnim linijama.
Za sve koji imaju želju da se bave nekim samostalnim proizvodnim ili uslužnim zanimanjem, ovakva vrsta pomoći i podrške bi bila dragocjena. Vjerovatno bi se razvojem ovakvog projekta (Centra za mali biznis), koji se pokazao uspješnim u pojedinim drugim sredinama našeg balkanskog podneblja, uz normativnu lokalnu podršku i regulaciju, povećala motivacija za ostanak mladih ljudi na ovom prostoru, kao i za dolazak zainteresovanih sa strane. A iz Dervente bi nastavile da se emituju pozitivne vibracije.
Mr Željko Asentić
Pozdravljam razmisljanje i ideju g.Asentića.Ali jedno moramo priznati otvoreno.Ne mozemo ocekivati ljude sa idejama, znanjem i iskustvom da rade za 400-500 KM neto plate.Kad neko zeli da pretoci ideje,znanje u praktican rad i konacan proizvod on ce raditi po 10-12 sati dnevno i ako od toga rada ne moze priustiti ugodan zivot svojoj porodici cemu onda takva zrtva.Imamo strucnjaka i iskusnih radnika ali ljudi odose na zapad, “odnesose” znanje.Prvo kao politicari trebate stvoriti povoljno poslovno okruzenje kako za investitore tako i za radnike.