Derventa je skoro potpuno promijenila svoj izgled u odnosu na vrijeme od nekoliko decenija prošlog vijeka.
Ušli smo tako u novi milenijum sa željom da se obnovi i da postane nova i bolja, nego što je bila. Danas u Derventi su napravljene mnoge nove stambene i poslovne privatne zgrade. Nove hale za proizvodnju, radionice, supermarketi i robne kuće, sve je u novom i modernom izgledu. Zasađeni su novi drvoredi, napravljene aleje i kružni tokovi, pa sad Derventa liči na moderan grad u kome se može normalno živjeti.
Nema više društvene imovine i takozvane zajedničke imovine, gdje su najviše izgubili radnici, a ostvaraju se društvene promjene i novi društveni odnosi, gdje Derventa već ima svoje prave kapitaliste i sve više guramo u kapital društvo.
U takvim promjenama i novim odnosima, učinjeno je prilično da naš grad bude ljep, čist i uredan. Radnici derventskog ”Komunalca” redovno odvoze smeće, čiste ulice i sve je manje otpada i prljavštine po gradu. Zelene površine se kose i uređuju, sadi cvijeće i uređuje šiblje. Nečistoća i ne briga o zelenilu, kao i čišćenju najčešće se susreće pored biviših društvenih ”propalih” neprivatizovanih firmi, koje su nekada prednjačile po urednosti i imale svoje parkove, divne ulaze obgrljene šibljem, ružama i cvijećem. Danas su zapuštene, napuštene i najčešće zjape prazne bez titulara.
Sa malo navika i shvatanja promjene svijesti kod građana, o tome što znači čistoća grada, Derventa bi mogla da bude najčistji grad u Republici Srpskoj. A zašto to nije , ne bi se moglo natovariti sve na leđa ”Komunalaca”, koji preduzimaju sve kako bi grad bio što čistiji.
Stvar je u građanima i njihovim navikama, da ne bacaju smeće, to jest otpad, tamo gdje nije predviđeno. Opuške od cigareta, žvake, kutije od cigareta, omote od bureka i fišeka od bonbona i sjemenki, najčešće ćemo naći odbačene na ulici, a kanti za smeće je svugdje na svakom koraku.
Najružnija slika se često može vidjeti na Trgu u jutarnjim satima, gdje su čak boce i konzerve od pića razbacane po pločniku, ulici, na Trgu pored spomenika, pored zidova zgrada s mnogo razbacanog novinskog i drugog papira. To rade i bacaju, nažalost, pojedini ljudi – građani. Neki bi možda rekli, to su neodgovorni ”mladi ljudi”, ali nisu samo pojedini neodgovorni mladi koji to rade. Ima, ima dosta ozbiljnih i odraslih građana, kojima je sasvim svejedno gdje će baciti odpad na ulicu i to često možemo u prolazu vidjeti po danu, a pogotovo pod okriljem mraka.
Nije rijetkost, kako na parkingu neki od nesavjesnih vozača istresa pepljaru ili izbacuje otpad na parking. Nasuprot, ima i divnih primjera, gdje ljudi traže korpu za smeće da bi odbacili i najmanji otpad.
Teška je situacija i sa ogrijevnim drvetom, koji je postao pravo ruglo oko derventskih stambanih zgrada. No, taj problem je druge vrste i on se neće baš tako lako i dugo moći riješiti, ali ga treba početi rješavati što prije.
E, to sve ne može riješiti ”Komunalac” i nije za tako nešto ni odgovoran, red je da se mijenjaju navike i da se vodi briga o čistoći životne sredine, gdje najveći dio vremena provodimo, radi našeg zdravlja i ničijeg drugog. U tome veliku i ogromnu ulogu imaju Komunalna policija i ostale nadležne inspekcije, kojima izgleda dim iz kotejnera ili dvorišta gdje se nešto zapali, kao i na slobodnim površinama, uopšte ne smeta i čekaju prijavu građana, a i sami to vide i osjećaju gušenje od ugljen-monoksida i dioksida, a da ne govorimo od gasova štetnih po zdravlje koji se izdvajaju iz zapaljenih raznih plastičnih i tečnih opasnih materija, često čak i u sred grada.
Možda bi se u oviom vremenu moglo više uraditi na prikupljanju čvrstog otpada, kao što su plastika, papiri i drugo, te njihovom recikliranju, ali i tu je potrebna šira društvena aktivnost i stvaranje zakonskih uslova za reciklažu svih vrsta otpada na ekonomskim osnovima od prikupljača do korisnika ili prerađivača.
Ipak, naš grad je za razliku od drugih urbanih mjesta zadovoljavajuće čist, ali uvijek može i treba da bude bolje!
Savko Pećić Pesa, dip.inž. zaštite na radu
Re: Pesa
Zašto Peso ne napisa???
Cijenim prvo da ste se odlučili brinuti o našem gradu, a posebo o njegovim građanima. Cijenim i to da Vam je želja da to radite analitički, jer vladate informacijama.
Kazete kako je naš grad lijep-izgrađen, ali samo njegovu ljepotu narušavaju pojedinci i nebriga određenih opštinski inspekcija… Tako kažete???
Ali ne kazaste ništa o tome šta imaju od lijepog grada: nezaposleni borci, nezaposleni članovi porodica poginulih i, ostali nezaposleni na našoj opštini…i ko je za to kriv. Mi obični građani, mislite?
I ja i Vi znamo da je Pariz puno ljepši od našeg grada, pa nećete valjda preporučiti našim građanima da idu tamo živjeti jer je tamo ljepše. Znate onu priču dvojice izbjeglica: jedan će drugome, ma dobro je izvukao si živu glavu, a on njemu odgovara, to bilo dobro da sa glavom nije došla i gu..ca. Znači, gu..cu treba hraniti. A to dalje znači: u lijepom Parizu mogu uživati samo oni koji imaju novac, a bijedi (nezaposlenima) ništa ne znači ljepota. A to dalje znači da gore navedenim nezaposlenicima ili radnicima bez plate i sa minimalnom platom, lijep grad znači samo trošak, jer sve što se radi radi se iz džepa građana. Kredite sa kojima se nešto radi, ako i nije uzela opština (već Vlada) vraćaće građani, ili će kreditodavci (MMF i sl) uzeti naš k.č i tako postati i vlasnici naše republike, našeg grada i, nas samih.
Ili, pak što ne kažete šta imaju oni koji su zaposleni i primaju minimalac, dok njihovi poslodavci zgrću basnoslovne sume novca koje su im zaradili unesrećeni irgeti koji za njih rade. Ili što ne kažete ništa o onima koji rade, a ne primaju platu-kojima se ne uplaćuju doprinosi… Što ne kažete ništa o tzv. poslodavcima čija preduzeća rade a ne izmiruju državne obaveze, a to su uglavnom veliki poslodavci, da ne kažem „veliki biznismeni i patriote-legalisti“?
Ili, što ne kažete da nam je obdanište premaleno, a da ima još njihovih prostorija koje zjape prazne, i u koje bi trebalo uložiti sredstava da se saniraju i stave u funkciju, te tako riješi problem pomanjkanja prostora?
Što ne kažete da imamo Gerijatriski centar, više od 4 godine (sa direktorom, sekretaricom i upravnim odborom), a da nam preko 100 lica sa opštine borave u privatnim domovima za starce i koji tako iznose novac iz opštine, jer je cijena po osobi prosjecno 700 KM?
Što ne istražite, kako je moguće da jedan mali privatnik izgradi privatni dom za stare (u koji je uloženo preko 2,5 miliona KM) i on moze da pokriva troskove od samo 13 zbrinutih korisnika, a ovaj u Domu zdravlja koji ima sve prostorije, a moglo bi se naći i kvalitenog osoblja u samom Domu zdravlja, zapošljava samo direktora i sekretaricu.
Ako ste, gospodine Peso dipl, onda Vam moram kazati da se na svim fakultetima (pa vjerujem i na Vašem) izučavala politička ekonomija-ako ste bili na tim časovima), gdje se govori da se novac prvo treba stvoriti, pa tek onda trošiti. Ako bismo to htjeli pojednostavljeno prevesti na praksu, onda to izgleda ovako: stvorite mjesta gdje se stvara nova vrijednost (realni sektor) i tu stvorite novu vrijednost i iz te nove vrijednost uljepšavate grad. Tada će radnici koji rade imati platu i, tako moći uživati u lijepom gradu.
Kredite treba koristiti, ali se, prije toga mora uraditi istraživanje ekonomske isplativosti projekata u koje se ista ulažu. Toga, gospodine Peso, nažalost, nema a Vaša „analitika“ se time ne bavi.
Na kraju, ispade, a vjerovatno Vam je penzija mala pa se nešto mora i dodatno zaraditi (a to je opet kriv postojeći sistem), da vam je Komunalac donirao nešto sredstava da ovako lijepo o njemu zborite, te da ga, na kraju, i branite. Ja Vas razumijem-treba preživjeti…
Gospodine Peso, smatram da o svačijem radu treba pisati-dobronamjerno (sa željom da se stanje popravi) i niko, čiji je rad opravdano kritikovan, ne treba da se na dobronamjernu kritiku ljuti. Mislim da se u tome potpuno slažemo… I moja reakcija na Vaše pisanje imala je za cilj: kritika kao doprinos za unapređenje SVAČIJEG (pa i moga i Vašega) RADA. Ovo ne upućujem samo Vama nego svima onima kojima je zanat PISANJE o društvenim (ne)prilikama.
Lijep Vam pozdrav i svako dobro i uživajte u lijepom gradu i potrebom da, zbog male i nerodovne penzije, i danas morate za nekoga raditi kako bi ste preživjeli.
Dug Vam život, uz duhovno i svako drugo zadovoljstvo.