Dolaskom jeseni i prvih nižih temperatura počinje priprema domaćinstava za zimu. Kupuje se toplija odjeća i obuća, nabavljaju udžbenici za đake koji polaze u školu, domaćice „mjerkaju“ povrće za zimnicu, a domaćini nabavljaju ogrev. Veliki je to jesenji udar na budžet svakog domaćinstava, ali uprkos tome, Dervenćani će se, kako je to i praksa od rata naovamo, uglavnom grijati na čvrsta goriva, odnosno drvo i ugalj. Sve češći način za utopljavanje domova tokom hladnih zimskih dana jeste i korištenje vrlo korisnog peleta, nešto rijeđe se grijemo pomoću električne energije, dok je u znatnoj mjeri opao broj onih koji koriste naftne derivate.
Za većinu Dervenćana ovo je period nabavke prvih kubnih metara drvenog ogreva, koji ove jeseni ima slične cijene kao i prošle. Za kubni metar visokokvalitetnog drveta, poput bukve ili hrasta, neophodno je izdvojiti oko 60 maraka, dok je desetak maraka jeftinija mješavina manje kvalitetnih vrsta drveta. Tu troškovi ne prestaju, obzirom da takvo drvo treba izrezati, što košta još 5 KM po kubiku, a potom iscijepati, što je dodatnih 5-6 KM, osim ako sami niste spremni zasukati rukave. Tako dolazimo do okvirne cifre prema kojoj je za jedno domaćinstvo, koje za grijanje koristi klasični šporet i troši 10 kubnih metara ogreva zimi, neophodno oko 700 maraka. U slučaju da imate centralno grijanje i da zagrijavate veću površinu stambenog objekta, izgledno je da ćete potrošiti tokom zime i do 20 metara drvenog ogreva, tako da će troškovi biti najmanje dvostruko veći. Ako se tome doda i da se često ovakvo grijanje kombinuje s ugljom, troškovi će biti uvećani za dodatnih 100-150 maraka po toni. Prednosti centralnog grijanja jesu zagrijavanje svih željenih prostorija i mogućnost uštede dijela električne energije, ako se na taj način može zagrijavati voda u bojlerima, ali je svakako nedostatak 2000-3000 maraka uloga koji je potreban da se takvo grijanje postavi u kući.
U zadnjih desetak godina, kao jedno od rješenja za zagrijavanje domova, nametnulo se grijanje peletom. Pelet predstavlja novu vrstu goriva, koje nastaje tehnološkim postupkom presovanja drvne mase, poput piljevine, kao i nekih drugih materijala. Korisnici ovog energenta su vrlo zadovoljni.
– Pelet koristim već treću zimu i mogu reći da sam prezadovoljan. Čišće je i zahtijeva manje brige, kaže naš sugrađanin Drago Kuzmanović.
Kako ističe, za zagrijavanje 140 kvadratnih metara stambenog prostora svoje dvoetažne kuće potrebno mu je oko četiri tone peleta po sezoni, uz korištenje običnog šporeta tokom toplijih zimskih dana. U zavisnosti od kvaliteta, ali još više od perioda kupovine, tona peleta košta između 250 i 300 maraka, tako da troškovi jedne grejne sezone iznose oko 1000-1200 maraka. Prednost grijanja peletom je i to što je on upakovan u vreće, tako da prilikom njihovog smještanja u ložionicu nema prljanja prostora. Loženje se obavlja svakih pet-šest dana, a i čišćenje pepela, koji se pojavljuje u zanemarivim količinama (manje od 1%) u odnosu na tradicionalno drvo, je mnogo rjeđe, lakše i jednostavnije. Posebna pogodnost koju korisnici ove vrste grijanja imaju jeste podešavanje željene temperature u prostorijama, kao i poseban noćni program koji dodatno redukuje potrošnju.
– U odnosu na 10-12 metara ogreva koje smo ranije trošili za zagrijavanje samo jednog dijela kuće, ovo je mnogo isplativija opcija, ističe naš sagovornik.
Ipak, korištenje ovog energenta ima i nekoliko nedostataka, a najznačajniji je visoka cijena investicije, odnosno oko 5.000 KM neophodnih samo za ugradnju peći, bez postavljanja radijatora.
Spomenuti načini grijanja su uglavnom pogodniji za zagrijavanje većih površina, dok se za manje površine nerijetko koristi električna energija. Prema iskustvima, vlasnici dvosobnih stanova mogu da, tokom grejne sezone, računaju na oko 200 maraka veće mjesečne račune. U prethodnom periodu popularno je bilo korištenje naftnih derivata u ovo svrhu, ali osim što se radi o izuzetno neekološkom energentu, oscilacija u nabavnoj cijeni ga je učinila vrlo neisplativim.
Ipak, jedino sveobuhvatno rješenje za ovu problematiku bilo bi uspostavljanje toplane, po ugledu na neke zapadnoevropske gradiće i uz pomoć njihovih fondova, koja bi zadovoljila potrebe naše opštine, a koristila bi jeftine i ekološki prihvatljive energente.
B. N. – Derventa Cafe
