Vijesti Kultura i obrazovanje Rodni kraj kao profesionalni izazov: Magistar geografije Damir Kljajić autor je pet...

Rodni kraj kao profesionalni izazov: Magistar geografije Damir Kljajić autor je pet knjiga o Derventi

2

Profesionalno djelovanje magistra geografije Damira Kljajića od početka je bilo usmjereno ka Derventi, tako da ne čudi da je diplomski rad na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci odbranio na temu „Urbano-geografski razvoj Dervente“, dok se u magistrskom radu na Geogradskom fakultetu u Beogradu bavio “Mrežom naselja opštine Derventa“.

– Ljubav prema prirodi i proučavanju prošlosti bili su presudan faktor pri odabiru fakulteta, baš kao i kada je riječ o mom istraživačkom radu. Možda se može reći i jedini motiv, jer istraživački rad traži velika ulaganja i odricanja. Derventa se našla u centru interesovanja, prije svega, zbog toga što sam u njoj rođen, baš kao i moji preci. U njoj žive članovi moje porodice, rođaci, prijatelji… Takođe, i pored brojnih istraživanja, i dalje postoji mnogo stvari koje treba istražiti i dokumentovati. Nažalost, obično se dešava da uvijek najmanje znamo o svom mjestu, a Derventa ima mnogo toga i vrijednog i zanimljivog, kaže Kljajić na početku razgovora, dodajući da je svako novo otkriće „pravo blago“, zbog čega mu nije bilo teško posjetiti arhive u Sarajevu, Beogradu ili Novom Sadu kada se ukazala potreba.

Poslije fakulteta, uslijedilo je volontiranje u jednoj humanitarnoj organizaciji, potom i angažman u „Nezavisnim novinama“ i „Glasu Srpske“, te povratak u rodni grad i dolazak na čelo lokalne „Turističke organizacije“. Šta je obilježilo Vaš rad u tom mandatu?

– Iako su postojali brojni problemi, prije svega kada je riječ o finansijama, formirali smo registar turističkih dobara, izradili internet-stranicu i veći broj promotivnih materijala. TO koordinisala je i organizovala zajednički rad turističkih organizacija regije Doboj. Značajne aktivnosti bile su usmjerene na promociju potencijala seoskog turizma. Uključili smo i stanovnike Dervente koji se bave izradom rukotvorina, suvenira, pravljenjem tradicionalnih jela i slično, te im omogućili da se predstave na sajmovima. Uspjeli smo i da vunene čarape sa tradicionalnim derventskim šarama prikažemo posjetiocima sajmova u dalekoj Rusiji i Izraelu. Možda je moglo i bolje i više, ali nadam se da su određeni pomaci u razvoju turizma ipak napravljeni.

Svojevrsni vrhunac, kada je u pitanju istraživaki rad, doživjeli ste angažmanom na projektu izrade Enciklopedije Republike Srpske, čiji je prvi tom nedavno objavljen. U tom periodu nastaje i Vaša prva knjiga „Derventa – prostor, vrijeme i ljudi“, objavljena 2012. godine.

– Tokom 2010. i 2011. godine imenovan sam ispred opštine Derventa za člana redakcije koja je radila na izradi odrednica za Enciklopediju Republike Srpske. Izradio sam 28 odrednica o derventskim seoskim naseljima, te one o Derventi i pravoslavnoj crkvi, kao koautor. Tokom istraživanja i pripreme odrednica za Enciklopediju RS došao sam do mnogih zanimljivih podataka o derventskim selima. Tako je 2013. godine nastala i moja druga knjiga o Derventi, u kojoj su obrađeni najznačajniji podaci o selima južnog i istočnog dijela opštine, te osnovna obilježja opštine i gradskog naselja.

Bili ste angažovani i na još nekoliko dijela važnih za našu lokalnu zajednicu.

– Bratstvo Manastira Donja Bišnja 2016. godine me je zamolilo da napišem knjigu o manastiru, povodom decenije od njegovog osvećenja, što je za mene bila velika čast, ali i zadovoljstvo, jer sam dao svoj skroman doprinos obilježavanju ovog značajnog jubileja. Obzirom na značaj vodovoda u razvoju Dervente, ponudio sam predstavnicima preduzeća „Komunalac“ da povodom 120 godina postojanja, podatke o istorijatu vodovoda, koji su itekako zanimljivi, stavimo na papir. Građu sam prikupljao od svojih studentskih dana, a najznačajne dokumente, prije svih projekat derventskog vodovoda iz 1887. godine, našao sam u Arhivu BiH u Sarajevu. Knjiga „Derventski vodovod“ objavljena je u septembru 2017. godine, a nakon toga, zajedno sa „Iskonom“ i „Komunalcem“, pokrenuo sam incijativu za proglašenje vodovoda nacionalnim spomenikom.

Nakon isteka mandata u „Turističkoj organizaciji“, najveći dio profesionalnog rada obavljate preko Istraživačkog centra „Iskon“, kojeg ste zajedno sa kolegama iz struke osnovali u Banjaluci. Kakvi su Vaši budući planovi?

– Prioritet mi je da se zaposlim, a pored traženja posla posvećen sam, u skladu sa mogućnostima, i istraživačkom radu. Trenutno izrađujem publikaciju o Kalenderovačkom siru, a zajedno sa kolegom Goranom Legenovićem sakupljam istorijsko-etnografske radove sveštenika Vukašina Sirovine. U planu je još nekoliko projekata, ali će, ipak, sve zavisiti od finansija.

Turistički informator
Nedavno je iz štampe izašao i turistički informator o Derventi, u čijem je nastanku učestvovao i Kljajić, zajedno sa nekadašnjim radnim kolegama iz „Turističke organizacije“.

– Željeli smo da na jednom mjestu prikažemo sve ono što u Derventi može i treba da se vidi. To je, na neki način i prvobitna verzija jer na informatoru, naravno, treba nastaviti raditi. Potrebno je pronaći interesantne priče i detalje o turističkim dobrima, te ga prezentovati u novom izdanju, proširiti još nekim informacijama, prevesti ga na nekoliko jezika i slično, ističe Kljajić.

Gornja Lupljanica u srcu
Kroz svoj rad nastojao je afirmisati i selo Gornju Lupljanicu, iz koje potiče.

– Inicirao sam 2014. godine i obnovu običaja koledavci u Gornjoj Lupljanici. Ovaj običaj je sniman naredne dvije godine, nakon čega je materijal dostavljen Regionalom muzeju u Doboju, kako bi običaj bio dokumentovan u registru nematerijalnog kulturnog nasljeđa RS. Zajedno sa rođacima Brestovcima idejni sam tvorac Sabora Brestovaca, koji će se ove godine održati peti put zaredom, ističe Kljajić, dodajući da sve to ne bi bilo moguće bez podrške komšija i rodbine, sa kojima je organizovao i nekoliko akcija za obnovu infrastrukture, prije svega seoskog puta, koji je u veoma lošem stanju.

Ljubitelj prirode
Kljajić je član i Planinarsko-ekološke sekcije „Abonos“.

– Sa kolegama iz „Abonosa“ osvojio sam i najviši vrh BiH, Maglić. Lani sam učestvovao na desetodnevnom planinarskom kampu „Via Dinarika“ na planinama Bjelašnica i Prenj i u kanjonu Rakitnice.

Derventa Cafe

2 KOMENTARI

  1. Velika je stvar da u Derventi imamo takvog čovjeka koji je svoje vrijeme i intelektualne mogućnosti posvetio istraživanju i dokumentovanju istorijata, turističkog potencijala, zanatskih mogućnosti i svega drugog što prezentuje našu Derventu. Takvi ljudi su rijetkost barem što se tiče Dervente i mislim da je šteta što se nije našla neka mogućnost njegovog zapošljavanja u Derventi od čega bi bila sigurna korist Derventi a i podrška njegovom istraživačkom i naučnom radu. Sve u svemu svaka čast i podrška njegovom radu.

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Derventa Cafe. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja, provociranja i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja.

Portal Derventa Cafe zadržava pravo da obriše komentare bez bilo kakve najave i objašnjenja te da preda podatke o IP adresama nadležnim institucijama u slučaju zahtjeva.

Please enter your name here