Crtice iz prošlosti: Amvon iz Pojezne

Svaki, pa i najmanji pisani trag ili arheološki nalaz o našim naseljima značajan je za određivanje starosti prvih stanovnika na nekom području. Za selo Pojeznu kod Dervente moglo bi se reći da je jedno od najstarijih organizovanih seoskih naselja na području Dervente još iz doba 14. i 15. vijeka. Ovo selo, koje sada ima oko 400 kuća, smješteno je na blagoj sjevernoj visoravni na obroncima planine Krnjin, u trouglu rijeke Ukrine i njene pritoke Ilove.

Prvobitni naziv ovoga područja bio je Česlica, i ono je sigurno obuhvatalo veću površinu od sadašnjeg sela Pojezna. O tome govori naziv jednog potoka između sela Cerani i Drijen, koji se naziva Pojeznica. U naselju pod imenom Česlica su bile tri muslimanske i 31 hrišćanska kuća, sa 70 poreskih muških glava. U popisu 1600. godine već se pominje ime Pojezna, a ne Česlica, a broj hrišćanskih kuća će biti dvostruko veći.

Prof. dr Milenko S. Filipović je zapisao 1937. godine: „U Pojezni na starom pravoslavnom groblju, govori se da je bila crkva i da su je zapalili sejmeni“. On dalje navodi da je u Pojezni bila i „čador“, pokretna šator-crkva. Platno od toga čadora se dugo čuvalo.

„I sada stoji crkva koja se podigla mesto čadora. Crkva je malena. Sem što je apsida izvedena polukružno, osnova je pravougaona. Kažu da je mesto trpeze bila u oltaru neka ploča sa natpisom, koja je odneta u Prnjavor. U crkvi je jedan diskos od olova. Poznati sakupljač starina iz Sarajeva A. Poljanić odnio je neku rukopisnu knjigu iz Pojezne (Oktoix).“

Od stare crkve u Pojezni, koja je porušena 1968. godine, očuvan je jedino amvon – mjesto sa kojeg sveštenik govori. Amvon je okruglog oblika i isklesan je od krečnjaka, a ovo područje obiluje takvim kamenom. Na amvonu su vidljivi uklesani pisani znakovi, ali se ne mogu pročitati zbog toga što su slova i brojevi izbrisani, vjerovatno od upotrebe, odnosno hodanja po njemu. Na amvonu je, međutim, veoma dobro uočljiv isklesani reljef koji podsjeća na sunce sa osam zraka ili listova u obliku latice cvijeta koji su omeđeni krugom.

– Po mom mišljenju, ovaj amvon je veoma star, čak se može vezati i za vrijeme ili prije dolaska Turaka. Pravljen je tako da se može prenositi s jednog mjesta na drugo. Neka slova su, vjerovatno, uklesana kasnije. Zna se da je prije crkve Svetog proroka Ilije, koja je napravljena 1893. godine, u Pojezni bila crkva svetoga Nikole, kaže protojerej poježnjanski Jovo Marković.

Reljef na amvonu je veoma lijepo urađen i sastoji se od osam latica cvijeta ili zraka sunca. Niko do sada nije posebno proučavao značenje ovoga reljefa. Po jednoj verziji, ovim laticama su tačno nacrtane strane svijeta jer se amvon, koji se, pretpostavlja se, selio sa mjesta na mjesto, morao postaviti tačno na pravac istok-zapad. Ovaj amvon danas se čuva u novoj crkvi Svetog cara Lazara u Pojezni i više se ne upotrebljava. U crkvi je napravljen novi, mermerni.

Savko Pećić Pesa – objavljeno 2011. godine