Prije 53 godine u Kalenderovcima su otkriveni fosilni ostaci kita starog 26 miliona godina, što je bilo senzacionalno otkriće tog vremena. Iskopano je 12 pršljenova repa nakon čega su istraživanja prekinuta.
Dok posmatramo pitome krajeve ovog dijela Dervente teško je zamisliti da je ovo područje nekada bilo pod vodom u kojoj su živjeli kitovi i druga morska bića. Ali ipak jesu.
Dio pronađenih pršljenova navodno se nalazi u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavnoskom Brodu, dok bi dio trebao da se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, ali je Geološki odsijek ove ustanove van funkcije, pa te informacije nije moguće provjeriti.
Pretpostavlja se da se na imanju Glišića nalazi cijeli kostur kita, što bi za struku i nauku, ali i lokalnu zajednicu bilo od izuzetne važnosti. Prilikom kopanja bunara, na dubini od 3,4 metra pronađeni su veliki pršljenovi koji su bili poredani jedan pored drugog.
– Moj otac je kopao bunar i naišli su na neobične stvari, za koje ni sami nisu znali šta su. Kasnije su došli istraživači iz Sarajeva kojima je otac dozvolio da prošire iskopine na dijelu imanja. Izvadili su 12 pršljenova koji su pripadali repnom dijelu, a zanimljivo je da je pored skeleta divovskog sisavca za kojeg se pretpostavlja da je bio dug oko 14 metara, pronađen i jedan zub morskog psa, priča Nenad Glišić.
Namjera nam je da se istraživanje ovog lokaliteta uvrsti u program Muzeja Srpske, a kasnije i da se započnu radovi na novom iskopavanju, s obzirom da postoje indicije da na tom području postoji još arheoloških ostataka, kaže Mirjana Plisnić, direktorica Narodne biblioteke “Branko Radičević” i Zavičajnog muzeja.
– Veoma je važno što vlasnik posjeda nema ništa protiv istraživanja, uz određene garancije. Za ovu ideju zainteresovali smo se paleontologe iz Srbije, što nam je veoma značajno. S obzirom da je u Derventi Zavičajni muzej formiran 1977. godine i da je postojao do rata, nadamo se da statusom grada možemo vratiti tu instituciju i ovaj projekat je jedan korak u tom smjeru, rekla je Plisnićeva.
Malo je poznato da u BiH postoji čak pet lokaliteta na kojima se nalaze ostaci kitova.
– Većina tih ostataka pripadaju rodu “mezocetus”, od kojih je jedan nazvan “mezocetus agrami” ili “zagrebački kit”, dok drugi nosi naziv “mezocetus hungarikus”. Međutim, kit iz Kalenderovaca pripada rodu “cetoterijum” i prvi je nalaz te porodice koji je uopšte nađen u zapadnom dijelu nekadašnjeg mora Paratetis, iz kojeg je kasnije nastalo Panonsko more, kaže muzejski savjetnik Branislav Gašić.
O arheološkom bogatstvu ovog kraja svjedoče i Ambarine, 23 ručno isklesane rupe u obliku ćupova u stijeni.
RTRS/Derventa Cafe
