Rano djetinjstvo je najvažniji period u razvoju djeteta. To je period do šeste, a po nekim autorima čak i do osme godine života. U ovom periodu života djeca uče brže nego ikada.
Da bi se omogućio adekvatan i pravilan razvoj, djetetu je u ovom periodu potrebna briga i njega odraslih (roditelja) – pravilna ishrana, zdravstvena zaštita, emotivna povezanost, ali i stimulacija. Iako je dijete u ovom periodu veoma ranjivo, istovremeno je to najplodonosniji dio života u kome se najbrže razvijaju sve oblasti: motorika, govor, intelekt-kognicija, socijalno-emotivni razvoj.
CRVENE ZASTAVICE – pokazatelji rizika da možda „nešto nije uredu“ sa razvojem
Sa punih 12 mjeseci:
- Beba ne počinje da „brblja“ (bababa, tatata, mamama)
- Ne održava kontakt očima i izbjegava gledati u lica
- Ne odaziva se i ne okreće se prema glasovima sa 9 mjeseci i više
- Ne progovara niti jednu riječ sa 16 mjeseci
- Ne pokazuje prstom šta želi sa 18 mjeseci
Sa punih 24 mjeseca:
- Ne kombinuje 2 riječi sa navršenih 2 godine uzrasta
- Gubi ili ne razvija govor i socijalizaciju
- Ne pokazuje interes za istraživanje okoline
- Nekad Vam se čini da Vas dijete „ne čuje“
- Ne zna svrhu predmeta iz svakodnevne upotrebe (češalj – za češljanje, telefon prinosi uhu, čaša – pretvara se da pije)
- Ne prati jednostavne usmene zahtjeve (npr „dođi“, „daj“, “donesi“, “otvori“)
Sa pune 3 godine:
- Ne pokazuje interesovanje za drugu djecu
- Ne može zadržati pažnju na zadatim aktivnostima, igri, itd.
- Ne zna se prikladno igrati sa igračkama
- Opsesivno reda igraške ili druge predmete iz okoline
- Čudna repeticija određenih ponašanja (lepršanje rukama, hodanje na prstima, zagledanje ruku i prstiju, pokrivanje ušiju, ljuljanje ili vrtenje u krug, itd.)
- Opsesija određenim radnjama ili predmetima (opsesija vodom, svjetlima, ventilatorima, otvaranjem i zatvaranjem vrata, itd.)
Potrebno je naglasiti da postoje razlike između razvojnih kašnjenja i razvojnih poremećaja.
Razvojna kašnjenja obično pogađaju samo jednu od razvojnih oblasti, npr. motoriku. Dok su razvojni poremećaji zapaženi zaostaci, odnosno znatno odstupanje od razvojnih normi, u okviru dva, tri ili svih razvojnih oblasti (npr. cerebralna paraliza, Down (Daunov) sindrom, poremaćaji iz spektra autizma). Razvojna kašnjenja obično se sama od sebe izgube, dijete kroz igru, stimulativno okruženje ili ciljane aktivnosti usmjerene na razvoj te oblasti (koja odstupa od normi), nadoknadi tj. sustigne zaostatak. Razliku između razvojnih kašnjenja i razvojnih normi utvrđuje stručjak iz oblasti razvoja djeteta kroz primjenu standardizovanih testova.
Ideja ovoga teksta, kao i ranijih, ali i budućih, je da roditeljima pruži pomoć ili neke smjernice kako da djeci omoguće odgovarajuću stimulišuću sredinu koja će povoljno da utiče na razvoj njihovog djeteta. Ono što bih posebno naglasio i što je veoma bitno da znaju i roditelji, ali i svi oni koji dolaze u interakciju sa djetetom, jeste da je svako dijete ličnost za sebe i da ga kao takvog treba poštovati. To ujedno znači da svako dijete ima svoj tempo i način razvoja, ako dijete nije u nekom aspektu u okviru „norme“ to nikako ne znači da sa razvojem djeteta možda nešto nije u redu.
Takođe, ukoliko primjetite odstupanje od normi ili neki od gore navedenih pokazatelja nipošto sami ne treba da dijete pokušavate da utjerujete u „normu“, zatim nemojte samostalno ili u dogovoru sa bakama, djedovima, tetkama i ostalima da dajete „dijagnoze“, ili što je danas posebno popularno da na internetu pretražujete šta to nije „u redu“ sa razvojem djeteta, šta može biti i kako se može „izlječiti“.
Najbolja stvar koju možete da uradite ukoliko primjetite neki ili više od ovih pokazatelja jeste da se obratite nekom od stručnjaka, koji će svakako znati šta dalje da uradi ili kome da Vas uputi. To znači da bi ste se trebali obratiti porodičnom ljekaru Vašeg djeteta, pedijatru, defektologu, logopedu, psihologu i sl.
Bojan Radović je profesor specijalne edukacije i rehabilitacije – defektolog i dječiji terapeut na edukaciji. Zaposlen je u centru „Budućnost“ i saosnivač trenutno neformalne organizacije “Pedagoška zajednica” čije savjete možete dobiti i na profilima na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Korištena literatura:
- Priručnik za primjenu osnovnih naučnih taktika u radu sa djecom predškolskog uzrasta- Dr.sci. Nirvana Pištoljević, Mr.sci Stanislava Majušević
- Razvojna mapa-pregled osnovnih prekretnica u mentalnom razvoju dece od rođenja do 6-7 godine – Ivan Ivić, Jadranka Novak, Nikola Atanacković, Mirjana Ašković
