
Derventski park “9. januar”, koji simbolično čuva sjećanje na datum kada je nastala Republika i koji čak i obrisima podsjeća na njene granice, upotpunili su jarboli sa kojih se vijore zastave opština i gradova Srpske.
Plan je da svaka od njih dobije i po jedno stablo, tako da bi na obalama Ukrine u dogledno vrijeme trebalo da nikne kompleks koji će krasiti i kutak posvećen njenom “leptiru”.
Ukrina je jedina i najveća rijeka koja cijelim tokom od izvora do ušća teče kroz Republiku Srpsku, a Derventa je zapravo jedno gradsko naselje kroz koje protiče. S jedne strane obale nalazi se, kako ga Dervenćani nazivaju, stari park (Gradski park) koji datira iz nekih prošlih vremena, a prije nekoliko godina je izgrađen i novi, koji je dobio naziv “9. januar”.
Njegovu gradnju su finansirali Vlada Srpske i lokalna zajednica.

Još tada je rečeno da će u njemu svaka opština i grad imati svoje mjesto i da kutak uz obale Ukrine postane Srpska u malom, a ta vizija je dodatno osnažena ovih dana kada su se u njemu zavijorile zastave na kojima su grbovi sa svih krajeva Srpske.
– Naziv parka govori o tome kome je i posvećen. To je Republika Srpska, a osim standardnih parkovskih sadržaja, osmislili smo i koncept sa jarbolima na kojima su simboli gradova i opština i jedan veliki za zastavu Republike. Osim zastava postavićemo i table koje će opisivati te lokalne zajednice sa njihovim specifičnostima, fotografijama, tako da ćemo u našem parku imati obilježja svih sredina u Srpskoj. Tako ćemo pružiti šansu svima da se bolje upoznaju sa Republikom, rekao je za “Glas Srpske” gradonačelnik Dervente Igor Žunić.
Nije, dodao je, zaboravljena ni ranija ideja da u ime svakog grada i opštine bude zasađeno po jedno drvo i na taj način ojačano prijateljstvo i partnerstvo.
– Imamo prostor za to i u narednom periodu ćemo organizovati akciju i pozvati predstavnike lokalnih zajednica da probamo za dan da zasadimo to drveće, rekao je Žunić.

Lokalna vlast, naime, ima viziju parkovskog kompleksa koji bi u dogledno vrijeme trebalo da čine tri cjeline na području uz obale Ukrine. Žunić je potvrdio da je već otvoren tender za izgradnju parka uz gradske bazene s druge strane Ukrine, odnosno parka “9. januar”.
Predviđeno je da na tom području budu trim-staza, igralište za djecu, kao i teretana na otvorenom, a dio će biti posvećen i fenomenu vodenog cvijeta.
Fenomen “cvjetanja” rijeke Ukrine je, naime, jedinstven u BiH i postoji tek nekoliko sličnih u svijetu. Jednom godišnje, u julu ili avgustu, tokom večeri i jutra na Ukrini se pojavljuju rojevi leptira poznatog kao “vodeni cvijet”, a tako je nazvan zato što poslije “svadbenog” ronjenja i polaganja jaja brojni mužjaci i ženke padaju na vodenu površinu, gdje plutaju poput cvjetova.
– Plan je da tu imamo i svojevrsni muzej na otvorenom, koji će kroz različite aplikacije ili forme govoriti o samoj Ukrini i ukrinskom cvijetu koji je specifičan za naš grad. Čak i kada se pogleda definicija parka, naziru se i konture tog ukrinskog cvijeta – leptira, rekao je Žunić, koji je potvrdio da će, s vremenom, parkovi biti povezani mostom, da bi Derventa na svojim obalama imala jedan zaokružen kompleks.

SLOBODNA ZONA
Igor Žunić tvrdi da uporedo sa uređenjem gradske zone obavljaju veliki broj razgovora sa privrednicima.
– To ide u dobrom pravcu. Vidljivo je veliko interesovanje ljudi da rade u Derventi, naročito sa stranim kapitalom. Sigurno je da ćemo u formiranje slobodne zone, a generalno radimo na ambijentu. Sređujemo grad na način na koji smo to zamislili i to polako, koliko je moguće, dobija svoje obrise. Derventa će za dvije godine imati potpuno drugačiji izgled koji će oslikavati i njenu istoriju i savremeni koncept koji nam treba, zaključio je Žunić.
Glas Srpske – Vedrana Kulaga Simić






Ne lomite mi bagrenje…
Nekada je na prostoru parka koji spominjete bila O.Š. “Zdravko Čelar” čiji sam i ja bio učenik. Sjećam se akcije u kojoj smo sadili drveće ( Thuje) u parku ispred škole, svaki razred po jednu sadnicu. Prošlo je dosta godina od toga, dogodilo se mnogo ružnih ( i poneka lijepa) stvari… Ne znam je li koja od naših Thuja preživjela, za školsku zgradu znam da nije.
Predlažem Gradskoj upravi da nađe prostor na kojem bi nastao park u koji bi Dervenćani razasuti po svijetu mogli posaditi drveće, kao vezu sa rodnim gradom. Bez politike i politikanstva, a na radost i korist svim ljudima dobre volje.
Puna podrska za predlog gospodina Cabraje.