
Brojni posjetioci okupili su se na drugom „Vinskom trgu“ u Derventi, manifestaciji koja i ove godine promoviše domaće vinare, vinske staze, kvalitetna vina i bogatu gastronomsku ponudu.
Na jednom mjestu predstavili su se vinari sa područja sjeverozapadne Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, a posjetioci su imali priliku da degustiraju različite vrste vina i domaće proizvode.
Direktor Turističke organizacije grada Derventa Biljana Teofilović istakla je da je cilj manifestacije da „Vinski trg“ preraste u prepoznatljiv događaj, ali i da se Derventa pozicionira kao vinska destinacija.
„I ove godine, drugu godinu zaredom, organizujemo Vinski trg. Cilj nam je da promovišemo domaće vinare, naše vinske staze i naše dobro vino. Okupili smo vinare sjeverozapadnog dijela Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, odnosno kozarskog, banjalučkog i majevičkog vinogorja. Napravili smo jedno divno veče u kojem promovišemo vino, a naši Dervenćani i posjetioci imaju priliku da uživaju i u vinu i u bogatoj gastronomskoj ponudi“, rekla je Teofilović.
Na manifestaciji je predstavljeno desetak vinarija, uz proizvođače domaćih proizvoda. Posjetioci su mogli da probaju proizvode dvije sirane, Milanković i Đukanović, mesne proizvode, kao i ponudu poljoprivrednih gazdinstava i drugih domaćih proizvođača.
Poseban značaj manifestaciji daje istorija vinogradarstva na području Dervente. Teofilović je podsjetila da je još 1887. godine austrijski stručnjak Karl Malnar došao u Bosnu i Hercegovinu u potrazi za područjima pogodnim za razvoj vinogradarstva.
Već naredne godine u Derventi, na izletištu Babunovo brdo, nedaleko od grada, formirana je stručna voćna i vinogradarska stanica, jedna od prvih takvih stanica u ovom dijelu zemlje. Stanica je radila do Prvog svjetskog rata.
Gradonačelnik Dervente Igor Žunić ocijenio je da „Vinski trg“ polako prerasta u tradiciju i da broj posjetilaca pokazuje da je ideja naišla na dobar prijem.
„Još jedno lijepo veče i drugi Vinski trg. Vidim da je puno ljudi večeras, a siguran sam da će ih biti još više. Započeli smo priču da Derventu definišemo kao jednu vinsku destinaciju. Ona to jeste bila – bila je centar kontinentalnog vinskog angažmana u vrijeme Austro-Ugarske. Mi sada pokušavamo da to na neki način obilježimo i približimo vino našim gostima, ali i svima koji dolaze na Vinski trg da se upoznaju sa ljepotama Dervente“, rekao je Žunić.
On je najavio i dalje aktivnosti na povezivanju vinarija i vinograda Dervente i okolnih gradova kroz formiranje vinske staze, odnosno vinske ceste.
„Razgovarali smo o definisanju jedne vinske staze sa gradovima u okruženju koji takođe imaju vinarije i vinograde. Vjerujem da ćemo u narednih nekoliko godina, uz podršku viših nivoa vlasti, Vlade Republike Srpske, Ministarstva trgovine i turizma i Ministarstva poljoprivrede, napraviti jednu lijepu priču. Siguran sam da ovaj prostor to zaslužuje“, istakao je Žunić.
Među izlagačima bili su i proizvođači iz Aleksinca i Slatine kod Laktaša. Njihovi vinogradi prostiru se na oko dva hektara, a kvalitet vina potvrđuju i priznanja sa međunarodnih takmičenja. Na jednom od takmičenja u Beču osvojili su srebrne medalje za italijanski rizling i pinot bijeli.
„Vinogradarstvom se bavimo dvadesetak godina. To je zaista velika borba, ali radimo kako znamo i umijemo i uspijevamo. Imamo više sorti, među kojima su šardone, rizling, italijanski rizling, pinot bijeli i sovinjon. Dio grožđa prodajemo, a od ostatka proizvodimo vino, roze, kao i vinjak i travaricu“, naveli su proizvođači.
Svojom ponudom predstavila se i derventska vinarija Đuričić, koja se vinogradarstvom i proizvodnjom vina bavi oko 15 godina. Vinogradi ove porodice prostiru se na 32 duluma, a proizvode bijela, roze i crna vina od evropskih, ali i autohtonih sorti, među kojima je Morava.
„Od prvog dana mi je bila želja da se u gradu ostvari ovakav događaj i manifestacija koja slavi vino. Ispostavilo se da je ovo područje odlično za vinogradarstvo. Imamo dosta plodnog zemljišta, dovoljno kiše, a sada i dovoljno sunca, tako da imamo odličan materijal za vrhunska vina. Tajna je u ljubavi i požrtvovanosti“, poručili su iz ove vinarije.
Na „Vinskom trgu“ prvi put su se predstavili i predstavnici vinarije Frateli iz Prnjavora. Proizvodnju su pokrenuli 2025. godine, nakon iskustva i školovanja u Italiji, a naziv vinarije, koji na italijanskom znači „braća“, upravo je posveta porodičnoj priči.
„Došli smo kao komšije da podržimo ovu manifestaciju i da zajedno razvijamo vinsku kulturu i podižemo je na viši nivo. Naše vino prati italijanski sistem, sa naglaskom na pitkoću i lakoću, što je možda i novitet na našem tržištu. Vjerujem da je to budućnost vinske kulture“, rekao je predstavnik Frateli vinarije.
U ponudi imaju četiri sorte – šardone i rajski rizling kao bijela vina, te kaberne i merlo kao crna vina. Trenutno su fokusirani na širenje proizvodnje i plasman na tržištu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
„U Italiji gotovo da nema obroka bez čaše vina. To je dio kulture i nadam se da ćemo, zajedno sa drugim vinarijama, uspjeti da se toj kulturi približimo“, poručili su iz Fratelija.
Drugi „Vinski trg“ tako je spojio tradiciju i savremenu vinsku proizvodnju, okupio proizvođače iz više krajeva i privukao brojne posjetioce. Uz degustaciju vina, domaćih sireva, mesnih i drugih proizvoda, manifestacija je još jednom pokazala da Derventa ima potencijal da svoju bogatu istoriju vinogradarstva pretvori u novu turističku priču.
Organizatori vjeruju da će „Vinski trg“ u narednim godinama postati još veći i značajniji, a razvoj vinskih staza i povezivanje lokalnih proizvođača dodatno doprinijeti pozicioniranju Dervente i okolnih krajeva na turističkoj i vinskoj mapi Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Derventa Cafe







Zaista se derventski gradonačelnik trudi da od Dervente napravi cirkus. Šakalijada, štraparijada, rakijada…..i sada još jedna alkoholijada.
Pretpostavljam i vjerujem da je sve to u skladu sa estetskim i drugim (npr. moralnim) kriterijima gradonačelnika i njegovih saradnika ali eto to polako postaju i kriteriji gradjana ovog mjesta koji svjesno ili nesvjesno učestvuju u ovome.
Pisao sam već o tome, ali to ne ostavlja utisak ni na gradonacelnika ni na gradjane.
Alkohol je veliko zlo (i whisky, i vodka, i rakija, i vino).
Zato je javno konzumiranje, reklamiranje ili slobodna prodaja u civilizovanom svijetu zabranjena.
Prezentacija i prodaja je moguca samo u zatvorenim prostorima gdje mladi od 18 godina ne mogu ući.
Ovakvo javno konzumiranje alkohola je u civilizovanom svijetu zabranjeno i nezamislivo.
PONAVLJAM: U CIVILIZOVANOM SVIJETU!!!
Ne vidim da gradonačelnik pravi bilo kakav cirkus, ovo nije javna promocija isključivo alkohola već i domaćih proizvoda.
Vino bi se moglo posmatrati i kao terapijski lijek…npr kupinovo vino ta anemiju, crno vino za srce..
Ovo je poprilično pristojna manifestacija da se promovišu proizvodi i ljudi malo druže, što u Vašem civvilizovanom svijetu nema, stoga se ako Vam smeta vratite tamo..Sretan Vam put
Preporučujem ti da počneš da slušaš Whitesnake i naučiš ko je David Coverdale, apstinencija je jebena stvar. Uglavnom bolje da pustiš kosu i mlatiš glavom nego da pišeš gluposti na internetu.
Danijel, zar ne vidiš vec po ova dva komentara da kod ovog naroda uspjeva populizam i to vrlo dobro. Ovaj narod voli da mu politićari prave laznu sliku i kojekakve predstave i cirkuse kao u starom Rimu (panem et circenses-hljeba i igara).Neka se narod zabavlja, samo nek ne pita, gdje su pare i ko ce vracati dugove?. Javno mučenje zivotinja (Štraparijada-kako ti kazeš), masovan pohod 2000 lovaca sa predsjednikom vlade, na 12 šakala, javno alkoholiziranje uz učešće omladine i slične predstave trebaju kod naroda da ostave utisak da je sve u najboljem redu i to se kao što vidiš dobro prima.
Kako takvom narodu objasniti da političar nije tu da stvara sebi uslove za novi mandat, nego zato da ponekad donese i nepopularne odluke koje će ovu sredinu i ovaj narod pribliziti EU standardima i civilizaciji. Umjesto zabrane alkohola, gradska vlast nudi alkohol na ulicama. To je populizam. U savremenim društvima, politicari striktno provode zabranu alkohola, čak i kad je to nepopularna mjera.
Zamisli samo da kod ovog naroda još postoji vjerovanje da alkohol moze biti čak i lijek (evo Ana tako tvrdi). Pije se još uvijek „čašica“ za zdravlje-i kaze se „nazdravlje“. To vjerovanje kod ovog naroda podrzavaju i crkva i politicari i na taj nacin podilaze narodu-to je populizam.
Nasuprot tome, medicina, nauka i zdrav razum kazu da je i najmanja kolicina alkohola štetna za zdravlje. Medicina, farmacija, nauka nikada i nikome ne preporućuju alkohol u bilo kojoj formi, naprotiv, strogo ga zabranjuju.
Ali gradonačelnik misli drugačije i još ima podršku od Ane i ovog Brdara a vjerovatno i mnogih drugih.
U pravu si Danijele: u civilizovanom svijetu je drugaćije.
Каква гомила глупости, размишљао сам да ли да уопште одговорим али глупостима треба рећи НЕ без пардона.
Идемо редом цивилизовани свијет. хахаха
Буквално нема мјеста на свијету који нема сличне фењтивале посвећене вину и храни…
Данијеле немам појма одакле комплексе вучеш и гдје живиш али си тотално заостао а продајеш нама причу да си ултра модеран БА.хахаха
Са вама покемонима само треба аргументовано.
https://fbl.ba/posjetili-smo-najveci-festival-vina-na-svijetu/
https://www.vinitaly.com/en/
https://www.comitedesfetesdemontmartre.com/?p=21
https://fetedesvendangesdemontmartre.com/
https://classic.foodandwine.com/
https://marlboroughwinefestival.com/2027-sign-up
http://batalladelvino.com/
Naućniče, tvoj komentar je od velikog značaja jer može da posluži kao primjer za kako identifikovati cuck-a. Vidim nagledao si se civilizovanog svijeta pa kontam da nećeš imati problem sa razumjevanjem termina cuck.
Наш Данијел Европљанин би радије фестивал Ред Була,Гаторејда и осталих аутохтоних здравих пића са подручја Дервенте. Види се да није присмрдио Европе. Ево нпр. заостали Швајцарци по 3 дана славе фестивал вина. Сељана тешка мој Данијеле.
https://www.myswitzerland.com/it-ch/scoprire-la-svizzera/manifestazioni/manifestazioni-ricerca/-/ticino/?rubrik=weinfeste