Nakon što je Derventa proslavila Dan grada nizom kulturnih, sportskih i zabavnih manifestacija, među kojima se posebno izdvojio 174. Derventski vašar, slava Hrama Uspenja Presvete Bogorodice i Svečana sjednica Skupštine grada na kojoj su uručena najviša priznanja, razgovarali smo sa gradonačelnikom Igorom Žunićem.
Derventa je nedavno obilježila Dan grada, a bila je to prilika da se uruči i ovogodišnja Velikogospojinska nagrada dugogodišnjem prvom čovjeku Dervente?
Dan grada Dervente je za nas uvijek poseban datum, a ove godine je obilježen nizom događaja i manifestacija koje su okupile veliki broj naših građana, ali i gostiju iz drugih krajeva. Centralna svečanost bila je svečana sjednica Skupštine grada, gdje su dodijeljena i najviša priznanja. Posebno bih istakao Velikogospovinsku nagradu, naše najveće priznanje, koje je ove godine pripalo gospodinu Miloradu Simiću, čovjeku koji je čak 20 godina obavljao funkciju gradonačelnika i ostavio neizbrisiv trag u razvoju Dervente. On je svojim radom, vizijom i upornošću doprinio da se naš grad prepoznaje kao sredina u kojoj se dobro živi i u kojoj privreda napreduje. Smatram da je ovo priznanje ne samo zasluženo, već i simbolično – da podsjeti na kontinuitet rada i rezultata koje treba nastaviti.
Pored svečane sjednice, pažnju je privukao i Derventski vašar, koji je ove godine održan 174. put. Koliko je taj događaj važan za grad i građane?
Derventski vašar je mnogo više od običnog sajma. To je naša tradicija, naše nasljeđe i svojevrsna identifikacija sa gradom. Kada kažemo 174. put, to znači da se skoro dva vijeka naš narod okuplja, druži, slavi i čuva običaje. Ovaj vašar je nastao u vremenu kada pravoslavni Srbi nisu imali pravo na javne proslave, pa je okupljanje oko Stare crkve bilo način da sačuvaju i vjeru i identitet. Danas je vašar prilika da nam dođu ljudi koji su otišli daleko – iz Evrope, Amerike, Australije – i da ponovo osjete duh Dervente. Osim što je kulturno-zabavna manifestacija, on ima i privredni značaj jer okuplja brojne izlagače i zanatlije. Vašar je most između prošlosti i budućnosti, i vjerujem da nema Dervenćanina kojem on ne znači mnogo.
U prethodnom periodu dosta se govorilo i o privredi Dervente. Kako stojimo po tom pitanju i šta se planira u narednom periodu?
Privreda je stub razvoja Dervente. Danas imamo preko 830 poslovnih subjekata i 34 firme sa stranim kapitalom koje posluju u našem gradu. To nas svrstava među najrazvijenije lokalne zajednice u Republici Srpskoj i BiH. Posebno ističem podatak da oko 88 odsto zaposlenih u Derventi radi direktno u privredi, a da nezaposlenost praktično i ne postoji. To je rijetkost u današnjim uslovima. Međutim, interesovanje novih investitora i dalje postoji – posebno iz Njemačke, Italije i Turske. Zbog toga smo pokrenuli izmjene regulacionog plana i započeli pripreme za novu poslovnu zonu koja će se nalaziti iza postojeće zone Servisno-komunalnog centra. Vjerujem da će tu naći svoje mjesto najmanje 20 novih preduzeća. To znači nova radna mjesta, nova ulaganja i novu perspektivu za mlade ljude koji žele ostati u Derventi.
A ima li dovoljno radnika da popune sve te nove pogone?
Trenutno je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u Derventi oko 400 ljudi, što svakako nije dovoljno za potrebe novih investicija. Ali, činjenica je da već sada u našem gradu radi više od 1.000 radnika iz okolnih opština, što pokazuje da Derventa privlači ljude. I to je, rekao bih, najzdraviji oblik migracije – kada neko dođe zbog posla, a onda ovdje pronađe i svoj dom, uključi se u društveni život i postane dio zajednice. Siguran sam da ćemo i u narednom periodu imati dovoljno radne snage jer naš grad nije izolovan, već je prirodni centar za šire okruženje.
Ulaganja u infrastrukturu bila su vrlo vidljiva u proteklom periodu. Na šta ste najviše ponosni?
Ponosan sam na to što grad mijenja svoj izgled iz godine u godinu. Samo od prošlog do ovog Vašara uložili smo više od 1,3 miliona maraka u gradske ulice, trotoare i javnu rasvjetu. Poseban akcenat stavili smo na uređenje centra grada – obnovu fasada, postavljanje novog mobilijara i rasvjete. Već sada se vidi nova slika Dervente, a plan nam je da do kraja naredne godine uredimo kompletan uži centar. Uz to, tu je i veliki projekat obnove Osnovne škole „Nikola Tesla“, koja se finansira najvećim dijelom iz sredstava Vlade RS. To će biti moderna škola, potpuno opremljena, sa sportskom dvoranom i vanjskim uređenjem. Kada se završi, postaće pravi simbol našeg grada.
Pomenuli ste Vladu RS. Koliko je saradnja sa republičkim institucijama važna za Derventu?
Ta saradnja je od ključnog značaja. Zahvaljujući podršci Vlade RS, realizovali smo projekte koji sami ne bismo mogli. Osim škole „Nikola Tesla“, tu je i nova zgrada vrtića, Centar za kulturu, sredstva za Sportsku dvoranu, a sada očekujemo i podršku za rekonstrukciju Doma zdravlja. To je dokaz da kada lokalna i republička vlast rade zajedno, rezultati se brzo vide. Građani to osjećaju u svom svakodnevnom životu i to je najvažnije.
Šta se planira u oblasti zdravstva?
Naš cilj je da primarna zdravstvena zaštita u Derventi bude na najvišem nivou. Zato smo nabavili nova vozila za hitnu pomoć i dijalizu, a sada ulazimo u rekonstrukciju Službe hitne pomoći sa 14 novih prostorija. To će značiti bolju organizaciju i kvalitetniju uslugu za pacijente. Planiramo i vanjsko uređenje sa parking prostorima, kao i nabavku nove medicinske opreme. Dugoročno, želimo da dio usluga iz sekundarne zdravstvene zaštite bude dostupan i u našem gradu, kako naši građani ne bi morali ići u druge centre. To je ambiciozan cilj, ali uz podršku Ministarstva zdravlja i Vlade RS vjerujem da ćemo ga ostvariti.
Šta je sa parkovima, mostovima i koritom Ukrine?
Već smo uredili Park „9. januar“ i započeli rekonstrukciju Starog parka, gdje planiramo trim staze, dječija igrališta, teretane na otvorenom i muzej na otvorenom posvećen Ukrini. Paralelno radimo na uređenju korita Ukrine u centru grada, gdje ćemo dobiti prelijep prostor povezan sa pješačkim mostom. U planu je i rekonstrukcija Novog mosta, sa novom ogradom i rasvjetom, dok ćemo sanaciju Starog mosta započeti čim se smanji frekvencija saobraćaja zbog radova na školi. Kada sve to završimo, uvjeren sam da nijedan grad naše veličine, a ni mnogi veći, neće imati ovakav spoj uređenih parkova i prostora uz rijeku.
Derventa je poznata i po mjerama pronatalitetne politike i brizi za mlade. Koliko se tu izdvaja i kakvi su rezultati?
Za svako novorođeno dijete grad izdvaja 500 KM, a prošle godine smo imali oko 210 beba. To je politika koju smo uveli među prvima i želimo je još jače podržati. Uz to, značajna sredstva ulažemo u programe vantjelesne oplodnje, a granice smo pomjerili kako bismo pomogli što većem broju parova. Povećali smo i stipendije za studente za 20 odsto, a stipendije dobijaju i mnogi učenici i sportisti. Naš cilj je da mladima damo signal da ih Derventa treba i da ovdje imaju perspektivu.
Koliko grad izdvaja za boračke kategorije i socijalne programe?
Derventa je jedan od rijetkih gradova koji finansira banjsku rehabilitaciju ratnih vojnih invalida, porodica poginulih boraca i žrtava torture. To je najmanje što možemo učiniti da se odužimo ljudima koji su dali najviše za stvaranje Republike Srpske. Pored zakonskih, mi finansiramo i proširena prava iz budžeta grada i svake godine ta sredstva povećavamo. Naravno, nikada nije dovoljno, ali naš cilj je da im pomognemo što je više moguće i da pokažemo poštovanje.
Sport je oduvijek bio važan dio života u Derventi. Kako ga grad podržava?
Možda je manje poznato, ali Derventa izdvaja najviše sredstava po glavi sportiste u BiH. Podržavamo sve sportske kolektive, a fokus stavljamo na one koji se takmiče u višim rangovima. Posebno bih istakao naš Rukometni klub, koji igra u Premijer ligi i predstavlja Derventu na najvišem nivou. Ali pored kolektiva, podržavamo i manifestacije koje promovišu sport i zdrav način života, jer sport nije samo rezultat na terenu, već i druženje, okupljanje ljudi i promocija grada.
Koji su prioriteti u narednih godinu dana do sljedećeg Dana grada?
Planiramo da nastavimo sa infrastrukturnim projektima – rekonstrukcija ulica, vodovoda i kanalizacije, uređenje novih stambenih i poslovnih zona, kao i ulaganja u sela. Projekat rekonstrukcije ulice 1. maja – Brodske je već naručen i to će biti jedan od najvažnijih zadataka. Želimo da Derventa nastavi da bude grad manifestacija – prošle godine imali smo preko 50 događaja koje je posjetilo između 50 i 70 hiljada ljudi. To znači da smo grad koji živi, koji privlači i okuplja, i to je put kojim ćemo ići i dalje.
Derventa Cafe
