Intervju sa Igorom Žunićem: Nova ministarstva donijeće iskorak u strateškim oblastima

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Igor Žunić u razgovoru za Vijesti.ba otvoreno o političkim odnosima u RS, prioritetima nove zakonodavne vlasti, najavljenim izmjenama entitetskog Ustava, te formiranju Vlade RS.

Mislim da su sve partije u vlasti svjesne trenutka u kojem živimo i da u ovom slučaju pojedinačna kadrovska rješenja ne mogu biti iznad zajedničkog cilja. On je valjda svima isti, a to je bolji i kvalitetniji život građana Republike Srpske, kaže Žunić u prvom postizbornom intervjuu za naš portal.

– Nakon dva mjeseca od oktobarskih izbora, kako vidite dešavanja na političkoj sceni u RS? Je li se iskristalisalo ko je pozicija, a ko opozicija?

ŽUNIĆ: Nakon dva mjeseca od oktobarskih izbora, parlament Republike Srpske je počeo sa radom u svom punom kapacitetu. Drago mi je što je sve završeno u zakonskom roku i što je Skupština Republike Srpske zakonodavni organ koji je prvi konstituisan u Bosni i Hercegovini. Izabran je predsjednik, potpredsjednici, generalni sekretar, skupštinski odbori. NSRS izabrala je delegate u Vijeće Naroda RS i Dom Naroda BiH. Sada je na redu izbor Vlade i usvajanje budžeta i mislim da će sve biti završeno do kraja godine.

Takođe, jasno je definisano ko je pozicija, a ko opozicija, tako da je ta politička borba već započela na prethodne dvije sjednice NSRS. U opoziciji je ostao SDS i PDP. Jedan dio poslanika iz opozicije je odlučio da podrži politiku pobjednika na oktobarskim izborima i oni će zajedno sa koalicijom koja je okupljena oko SNSD-a činiti skupštinsku većinu u naredne četiri godine.

– Činjenica je da će vladajuća koalicija imati dvotrećinsku većinu u RS. U ranijem razgovoru za Vijesti.ba kazali ste da će zahvaljujući komotnoj većini biti lakše donositi reformske zakone. No, je li opravdana bojazan, na koju upozoravaju pojedini analitičari, da mnogo političkih subjekata u većini znači i nestabilnu većinu?

ŽUNIĆ: Tačno je da će nova skupštinska većina donositi odluke u dvotrećinskom kapacitetu. Ja sam mišljenja da je to dobro za donošenje važnih odluka, a takođe mislim da to neće umanjiti parlametarnu borbu i sučeljavanje mišljenja. Kada je komotnija skupštinska većina, svi partneri znaju da se bez njega može. Ja lično mislim da se onda lakše ljudi okupe oko programa, ideje i oko vizije onoga što moramo uraditi u naredne četiri godine.

Pred nama je značajan broj reformskih zakona, ali možda i izmjena Ustava Republike Srpske. Mislim da su sve partije u vlasti svjesne trenutka u kojem živimo i da u ovom slučaju pojedinačna kadrovska rješenja ne mogu biti iznad zajedničkog cilja. On je valjda svima isti, a to je bolji i kvalitetniji život građana Republike Srpske.

– Vlada RS u tehničkom mandatu utvrdila je zakon o republičkoj upravi, koji podrazumijeva gašenje nekih ministarstava, formiranje novih ili promjena u nazivima resora. Zakon je usvojen u novom sazivu parlamenta RS. Očekujete li da će Vlada biti formirana između 10. i 15. decembra, kako je najavljeno i kako će ona u konačnici izgledati, preciznije koja će ministarstva imati?

ŽUNIĆ: Kao što je poznato, u NSRS usvojen je Zakon o republičkoj upravi i oko njega vođena je žustra diskusija. Međutim, i kroz tu diskusiju provejavalo je mišljenje da je taj zakon u suštini dobar i da ove izmjene koje nosi samo će doprinjeti lakšem radu Vlade, ali i fokusirati se na neka važna pitanja kojima se svi zajedno moramo pozabaviti u naredne četiri godine. Izbor Vijeća naroda Republike Srpske bio je uslov za formiranje Vlade. Taj posao smo završili. Očekujem da Vlada bude izabrana do 20. decembra i ona će kako je i novim zakonom definisano imati 16 ministarstava. Ispoštovana je i ustavna kategorija o broju Bošnjaka i Hrvata koji moraju da budu izabrani u ministarske fotelje.

Suštinske izmjene u odnosu na predhodni zakon jesu ukidanje Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, koje sada postaje sekretarijat u čijem će sastavu djelovati i sektor za demografiju, osnivanje ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, od Ministarstva privrede i energetike i rudarstava nastaju dva ministarstva ministarstvo privrede i preduzetništva i ministarstvo energetike i rudrstva. Ova rešenja su u sušitini zahtjevi privrede i javnosti, zahtjevi akademske zajednice, ali i jedan iskorak u budućnost i način da Republika Srpska u strateškim oblastima ide u korak sa razvijenim zemljama Evrope i svijeta.

– Lider SNSD-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije je rekao kako manjak Bošnjaka i Hrvata u strankama može biti poteškoća u formiranju Vlade RS. Je li ovaj problem riješen, odnosno hoće li pozicije koje u Vladi RS pripadaju Bošnjacima i Hrvatima biti popunjene u skladu sa Ustavom?

ŽUNIĆ: Realno je da su neke strvari u Ustavu RS prevaziđene i tako nametnute sputavaju odabir najboljih kadrova na pojedine funkcije. Definisano je da od 16 ministarstava, pola (8) moraju imati ministra iz reda Bošnjačkog i Hrvatskog naroda. Popis iz 2013. kaže nešto posve drugačije. Realno postoji deficit u stručnim ljudima iz ova dva naroda koje bi predložile partije koje u RS formiraju vlast. Ista je situacija i u FBiH. Lično sam prezadovoljan radom ministara koje je moja politička partija predložila iz redova bošnjačkog i hrvatskog naroda. Ja te ljude ne gledam kako se izjašnjavaju, nego kako rade.

– Kakav je Vaš stav o inicijativi za ukidanjem Vijeća naroda RS? Je li to izvodiva mogućnost?

ŽUNIĆ: Vijeće naroda RS nije definisano Dejtonskim sporazumom. Nametnuto je od strane visokog predstavnika 2002. godine kroz ustavne izmjene. Lično mislim da je u RS sasvim dovoljan jedan dom u kome bi se donosile odluke, ali da to podrazumjeva zaštitu svih zagarantovanih prava svim građanima RS bez obzira kako se zovu i prezivaju.

Takođe smatram da, ako nismo u mogućnosti da ukinemo Vijeće naroda, trebamo naći način da taj dom bude stvarno ono što bi trebao biti – da štiti vitalni nacionalni interes svakog narod, a ne da se zloupotrebljava za dnevno političke svrhe, da se blokadama u Vijeću naroda blokira život RS zbog sitnih političkih potreba i ucjena. Moje lično mišljenje je da će teško biti ukinuti Vijeće naroda u ovom mandatu, ali da svi zajedeno trebamo omogućiti da ono služi onome čemu je namjenjeno i zbog čega je formirano.

– Eventualno ukidanje Vijeća naroda RS bilo bi razmatrano u okviru promjene Ustava RS. Prema Vašim saznanjima, je li izvijesna izmjena Ustava RS i šta će ona podrazumijevati?

ŽUNIĆ: Za izmjenu Ustva RS potrebna je dvotrećinska podrška u NSRS, ali i natpolovična podrška u svakom od četiri korpusa u Vijeću naroda. Jasno je da je Ustav RS prevaziđen u nekim segmentima koji se odnose i na međunarodne konvencije, npr. smrtna kazna, ali i sa nekih tehničkih stvari, npr. gavni grad je Sarajevo.

Po meni, potrebno je definisati ,da ga tako nazovem, nacionalni raspored i vezati ga za popis iz 2013. godine, definisati Vijeće naroda, ali i još niz članova koje treba prilagoditi vremenu, ali i konvencijama koje nas obavezuje na te izmjene. Ja vjerujem da ćemo svi naći snaga i pameti i omogućiti promjene koje će ići u korist građanima RS, a ne politikanstvu bilo koga.

– Sa Vaše tačke gledišta, šta su najveći izazovi sa kojima će se suočiti zakonodavna vlast u RS u naredne četiri godine?

ŽUNIĆ: Najveći izazovi su svakako odlazak građna iz BiH za nekim boljim životom, odlazak mladih, demografski problemi. Nisu to samo problemi RS, nego i čitave regije, pa i razvijenih zemalja. Ti poblemi su uočeni. Primjetio sam da je rješavanje ovih problema nametnuto kroz skoro sva ministarstva, ali koliko znam, i kroz ekspoze novog mandatara. Takođe, važan izazov je povećanje plata na neki pristojan nivo, a to podrazumijeva niz mjera iz oblasti fiskale politike, poreza i doprinosa, direktnih i indirektnih poreza, ali i socijalne politike.

Mislim da će ovaj mandat biti mandat bržeg razvoja, mandat reformskih zakona koji će doprinjeti boljem životu svih građana. Vjerujem da će u tom procesu učestvovati svi, mi političari, akademska zajednica, poslovna zajednica, sindikati i sami građani. Imam osjećaj da ćemo u naredne četiri godine postaviti ovu zemlju na čvršće noge, a građanima dati vjeru da ovdje nije sve crno i da postoji perspektiva da ostanemo ovdje, rađamo djecu i vjerujemo u bolje dane koji nam dolaze.

Nevena Ćosić/Vijesti.ba