Milorad Simić za Derventski list: Važan nam je svaki projekat

Praznični dani koji su pred nama, ali naravno i nedavno usvojeni „kapitalni budžet“, a posebno planovi koji Derventu čekaju u narednom periodu, više su nego dovoljni razlozi za razgovor s najodgovornijim čovjekom za opštinu Derventa.

* Prošlu godinu su, iako je svaki projekat značajan na svoj način, obilježili radovi u Novom Naselju i Željezničkoj ulici. Čime će, po Vašem mišljenju, biti obilježena ova godina?

– Prošlu godinu, u prvom redu, obilježili su izbori na kojima su stanovnici Dervente jasno rekli kakvu politiku žele i kako žele da se poslažu prioriteti. Jedan od vrlo važnih, ako ne i najvažniji, segment te politike su investicije u infrastrukturne objekte. Ove godine nema takve vrste projekata, ali tokom godine biće investirano 1,3 miliona maraka u različite stvari. Tom novcu treba dodati i oko 200 hiljada maraka suficita iz prošlogodišnjeg budžeta, te sredstva koja će biti uložena u rekonstrukciju objekta Stručne i tehničke škole. Dolazimo do cifre od oko dva miliona maraka, što je sigurno zarespekt.

* Ne spominjete Gerontološki centar, čija izgradnja je počela.

– U toj investiciji, s obzirom na njen obim, sredstva opštine su nešto manja, ali treba afirmisati činjenicu da je realizacija tog projekta, koga smo dugo čekali, počela i da će ove godine biti završena. To bi, možda, mogao da bude odgovor na prethodno pitanje.

* U našim prilikama vrlo često se realizacija, posebno krupnih, projekata vezuje za izborne procese. Ove godine nema izbora, a ipak se dosta planira?

– Nažalost, kod nas se dosta toga svodi na politiku ili je to možda više „nadripolitika“. Ja već dugo, desetak i više godina, ponavljam da izgradnja objekata infrastrukture ne smije da se veže za politiku, a još manje za podršku koju neko, pa i ja, dobije u nekoj sredini. Obaveza nas koji smo izabrani da donosimo odluke je da budemo odgovorni prema svim građanima, jer novac u budžet na uplaćuju samo oni koji su glasali za nas, nego svi građani.

* Ima li primjera kojima bi ste to mogli da ilustrujete?

– Naravno da ima. Ali ako naša politička opcija nije negdje imala podršku kakvu smo željeli, putevi, mostovi ili drugi objekti trebaju ljudima koji tamo žive i svima koji tim pravcem putuju. Oni, bez obzira za koga i kako su glasali, imaju pravo da očekuju stvaranje uslova za bolji život.

* Ali ne ponašaju se svi tako?

– Nažalost, ne. Mnogi gledaju usko, bez osjećaja odgovornosti za opšti interes. I u razgovorima i kroz projekte koji su, u fazi pripreme Programa kapitalnog investiranja, ponuđeni od strane onih koji su direktno u politici, vidjelo se da brinu samo o interesima i željama malih grupa. Međutim, ne treba zanemariti ni potrebe, uslovno govoreći, malih grupa ljudi.

* Jedna od primjedbi je bila i to da su projekti usitnjeni?

– Da, ali su pri tom zaboravljali da ne misle svi isto. Pojam „kapitalno“ je relativan. Za nekog je stotinjak metara najužeg asfalta ili ograda na mostu važnije od auto puta. Jer džaba mu od auto puta, kojim će se voziti možda jednom godišnje ili ni tad, ako se njegovoj kući ne može doći od blata. Zamislite situaciju da sa nekoliko stotina ili hiljada maraka, na primjer, napravimo ogradu na nekom mostu koja spasi nekom život. Od te ograde ništa nije važnije niti kapitalnije.

* Ali, da bi se trošilo, prvo mora da se zaradi. Prema podacima državnih institucija, pokazatelji za Derventu su vrlo pozitivni.

– Da, prvenstveno obim izvoza i zaposlenost. Derventa je i dalje lider u regiji, ali i u Republici Srpskoj, pa čak i u BiH, kad je riječ o obimu izvoza. Kad se u obzir uzme odnos broja stanovnika i broja zaposlenih, onda je malo sredina ili ih uopšte nema, koje imaju bolje pokazatelje od Dervente.

* Šta to znači?

– Izvoz Dervente, po glavi stanovnika u prošloj godini je bio 11.129 maraka. Istovremeno, izvoz Banjaluke je bio 2.743, a izvoz Doboja 788 maraka. I, da se razumijemo, ovo su podaci relevantbnih institucija, nije ovo izmišljeno.

* A najavljuju se nove investicije?

– Najsvježija je ona koja se zove „Vebo“. Riječ je o preduzeću koje se bavi izradom komponenti u automobilskoj industriji i koje će, za početak, zaposliti nekoliko desetina mašinskih inžinjera.Zemljište smo im već prodali, naravno na javnoj licitaciji, i uskoro očekujemo izgradnju objekta. Naravno, uz nove investitore, mi izuzetno cijenimo i one koji su u Derventi nekoliko godina i koji značajno doprinose kvalitetu života u Derventi zapošljavajući, uglavnom, mlade ljude.

* Ima li nešto novo?

– Najnovija informacija je da ove sedmice treba da dođe potencijalni investitor iz Njemačke, a do Vaskrsa će biti obavljeni prvi razgovori. Ali, neka to bude tema za neki slijedeći razgovor.

* Derventa važi za sredinu u kojoj se svima koji žele nešto da rade, izlazi u susret.

– Na tu ocjenu sam vrlo ponosan, iako sam svjestan da to nije samo moja zasluga. Prijatno je, od ljudi koji ne žive ovdje, čuti pohvalne tonove koji se sigurno daleko čuju. I, što je važnije, imaju značaj i težinu među ljudima koji donose važne odluke o investicijama.

* Na kraju, gdje i kakvu vidite Derventu na kraju ove godine ili dogodine?

– Odgovor na to pitanje ne zavisi samo od mene, mojih želja i slično. To zavisi od kreativnosti, ambicija i energije svih nas koji na bilo koji način utičemo na život u Derventi. Privrednici treba da obezbijede posao, sportisti rezultate, organizacije koje se bave kulturom događaje iz svoje oblasti, građevinari da grade, a mi u politici treba sve njih da podržavamo, podstičemo i da im ne pravimo nepotrebne teškoće i smetnje.

HRISTOS VASKRSE!
– Ima li išta ljepše i radosnije, nego velike praznike dočekivati i rposlavljati u duhu zajedništva, prijateljstva i ljubavi. Zbog toga svima koji slave praznik vaskrsenja Hristovog, i pravoslavcima i katolicima, želim da slave u miru, sreći, zdravlju i sa onima čije prisustvo i blizina ih čini srećnim. Iskoristimo praznike da, bar na trenutak, predahnemo od svakodnevnih obaveza, da se posvetimo porodici i svojim bližnjim, da s njima podijelimo radost i sreću.
Neka vam je svima srećan Vaskrs –Hristos vaskrse!

STABILNOST
* I dalje je budžet opštine Derventa jedan od najstabilnijih u BiH.
– Da. Poslije Srebrenice Derventa je najmanje zadužena lokalna zajednica sa 7,21 odsto zaduženosti budžeta na godišnjem nivou, a zakon dopušta zaduživanje do 18 odsto. U svijetu se ništa ozbiljno ne gradi ili nabavlja bez kreditnih sredstava. Uostalom, za to banke i služe. Ništa manje nije važna ni činjenica da Derventa redovno i na vrijeme izmiruje i sve druge obaveze koje su definisane budžetom za ovu godinu. Nastavili smo da stipendiramo sve studente na državnim fakultetima, planirali smo sredstva i usvojili Program podsticanja poljoprivredne proizvodnje, javni sektor, bar kad je finansiranje u pitanju, funkcioniše na zaodovljavajući način.

JEDNOGLASNA PODRŠKA
* I pored nekoliko diskusija u kojima je bilo i kritičkih tonova, Vaš prijedlog Programa kapitalnog investiranja je usvojen jednoglasno. Kako to tumačite?
– Lagao bi kad bi rekao da mi podrška koju je moj i prijedlog mojih saradnika dobio ne prija. Ali, istovrmeno to je i dokaz ispravnog kursa koga smo zauzeli, slušali smo ljude na terenu, uvažili njihove želje u obimu koji je moguć, a odbornici su to prepoznali.

PORODILIŠTE
* Posljednjih sedmica i mjeseci dosta prašine se diglo oko opstanka porodilišta u derventskom Domu zdravlja. Niste sjedili skrštenih ruku, kako to neki prikazuju.
– Naravno da nismo sjedili skrštenih ruku. Ali nismo radili ono što su neki očekivali ili u svojim glavama zamišljali. Išili su dotle da od mene zahtijevaju da ih obavještavam šta smo i kako uradili, što je deplasirano. U kontaktu s ministrom zadravlja u Vadi RS o toj temi razgovarali smo ja i direktor Doma zdravlja i znamo da je u pripremi novi dokument koji reguliše tu oblast, odnosno način i uslove funkcionisanja vanbolničkih porodilišta. Kad taj dokument usvojen biće ostavljeno određeno vrijeme za prilagođavanje.

INVESTICIJE
– Već sam rekao da je nema velikih i malih projekata, ali uslovno govoreći, neke značajnije stvari koje će se ove godine raditi su, na primjer, vodovod Mišinci, zatim nastavak radova u Novom Naselju u obimu od 80 hiljada maraka. Planiramo da se upustimo u izgradnju vodovoda na području Rapćana, Osojaca i Detlaka, a ta investicija je oko pola miliona maraka od čega će mještani obezbediti polovinu sredstava.  Imamo i oko 230 hiljada maraka sredstava predviđenih za objekte zaštite i spasavanja od poplave, zatim oko 36 hiljada maraka za uređenje Vukovije. Već smo govorili o rekonstrukciji puta za Rapćane iz interventnih sredstava za zaštitu od poplava, a iz istih sredstava, zahvaljujući uštedama i kursnim razlikama, obezbedili smo 47 hiljada maraka za rekonstrukciju mosta u Gornjem Detlaku. Takođe, od viših nivoa obezbeđeno je oko 70 hiljada maraka za izgradnju zaštitnog nasipa u Turskim Lužanima, ali ovo svakako nije konačni spisak investicija koje nas očekuju.

Derventski list