Desetine, pa čak i stotine radnih mjesta o kojima derventska javnost ovih dana govori u svjetlu širenja proizvodnih kapaciteta Mreže „Netvork“, najvećem od jedanaest austrijskih investitora u našoj opštini, dovoljan su razlog da o ovoj temi porazgovaramo sa gospodinom Zoranom Tošićem, zamjenikom direktora ovog preduzeća.
Mreža „Netvork“ u Derventi djeluje od 2005. godine, a Vi ste na čelu od samog osnivanja. Možete li ukratko pretstaviti razvoj preduzeća ?
Mreža „Netvork“ u Derventi je počela sa radom 2005. godine, a najveće zasluge za to ima osnivač i suvlasnik do 2012. godine gospodin Bojko Gatarić. Ideja je bila da se iskoristi dugogodišnje iskustvo gospodina Gatarića u poslovima kablovske konfekcije za prenošenje jednog dijela proizvodnje „Digital Elektronika“ uz angažovanje jeftine, a opet kvalitetne i kvalifikovane radne snage i da se sve to organizuje kod nas u Derventi. Od samog početka smo uvidjeli da ti poslovi odgovaraju nama zato što su bili prepoznati u jednoj industrijskoj sredini kakva je bila Derventa prije rata. „Netvork“ je započeo sa jednostavnim poslovima poput sječe kablova nakon čega smo bili prepoznati od našeg kupca „NetQM“ i generalnog direktora, a našeg saosnivača Markusa Štrasera Štokla, kao partneri koji mogu obavljati i komplikovanije poslove. Nakon 2006. godine i useljenja u proizvodni pogon firme „Gatarić“ naš broj radnika je povećan i prihvatili smo izazove koji su podrazumijevali proizvodnju i za neke druge renomirane firme, pored „NetQM-a“ i „digital Elektronika“. Kako se i dalje ideja pokazala uspješnom, mi smo 2008. godine napravili dvije vlastite hale sa preko 5 000 m2 prostora i do kraja 2012. zaposlili 345 radnika, nakon čega su ti proizvodni pogoni ustupljeni upravo „Digital Elektroniku“.
Da li ste zadovoljni ostvarenim rezultatima „Netvorka“?
Naravno. Ipak, najzadovoljniji sam timom koji je stvoren, a koji je učestvovao u stvaranju Mreže „Netvork“, svim radnicima, elektrotehničarima, programerima, ekonomima… Posebno smo zadovoljni što smo uspjeli stvoriti multinacionalni balans i međusobno uvažavanje svih naroda i vjera koje postoje u Derventi, te tako na neki način otvoriti Republiku Srpsku ka svijetu. Mi smo krenuli sa 5 radnika da bi 2012. imali već 345, dvije hale sa savremenom proizvodnjom vezanom za mehatroniku, logistiku, inženjering i mašinsku obradu metala koja podrazumjeva presanje, struganje, glodanje, tokarenje, savijanje i lasersko sječenje. Naši klijenti su npr. koncern „Folksvagen“ koji ugrađuje naše kablove u sve svoje modele, firma „Boš“ za koju smo uradili preko 15 miliona kablova, a danas izrađujemo dijelove za novi Audi R8. Time je napravljen jedan korak više u sredini koja je poznata kao industrijska, a svi ti rezultati ne bi bili mogući bez angažovanosti gospode Gatarića i Markusa Štrasera Štokla i lokalne zajednice.
Mreža „Netvork“ vrši tkz. „lon“ poslove koje karakteriše to što se dio obrade proizvoda vrši u proizvodnim kapacitetima u Derventi, dok proizvod finalizira naručilac. Koji su brendovi korisnici proizvoda koji se obrađuju u Derventi?
Da, Mreža „Netvork“ vrši takvu vrstu poslova iz razloga što nismo u mogućnosti da sve materijale koji su zastupljeni u svjetskim proizvodima nađemo na BiH tržištu, a da možemo to bi nam umnogome pojednostavilo proces proizvodnje i unutrašnje obrade. Materijale koji dođu iz EU obrađujemo, koristimo naš rad, znanje, vodu, struju, plin i sl. da bi taj proizvod dobio najprepoznatljiviji kvalitet u svijetu. Mi smo ponosni što možemo reći da je naš proizvod prihvaćen i to u takvim firmama kao što su „Dojče Telekom“, „Boš“, „Lipher“, „Skidata“, „Trumpf“, „Volksvagen“, „Ferari“, „Lambordžini“, „Porše“, „Formula 3“… Pored toga, Mreža „Netvork“ sarađuje sa preko 40 domaćih privrednika od kojih kupuje repro-materijal, vrši razne usluge i koristi usluge prevoza.
Jedan od najvećih projekata u kojem je Mreža „Netvork“ učestovala svakako je gigantski sat koji se nalazi na gotovo 400 metara visokoj zgradi u Meki.
Najveći poduhvat bi bio da „Netvork“ u narednim godinama ima 1 000 radnika u Derventi. Na stranu sve, mreža „Netvork“ je učešće na tom projektu obezbijedila preko svog naručioca poslova „Digital Elektronka“ koji je 2012. godine došao u Derventu i preuzeo jedan dio proizvodnih programa. Rezultat te saradnje jeste grandiozan sat, najveći na svijetu sa čak 700 000 nosača svjetlosti, u čijoj su montaži učestvovali i naši radnici. Sve je završeno u rekordnim rokovima, a na osnovu toga su neka preduzeća iz BiH sa kojima sarađujemo dobila i druge unosne poslove. Takav vid saradnje pomaže nam da uprkos malom broju stanovnika budemo konkurentni na Zapadu, u Rusiji ili Saudijskoj Arabiji.
Kako je ekonomska kriza uticala na Mrežu „Netvork“?
Ekonomska kriza koja je započela 2009. godine i naročito pogodila auto-industriju za koju smo vezani nije u tolikoj mjeri pogodila preduzeće jer smo u dogovoru sa menadžmentom uveli, pored postojećih, i nove proizvodne pravce kao što je npr. plastika, te obrada metala, inženjering i razvoj. Na taj način iz smo se prilagodili novonastaloj situaciji i izbjegli udar svjetske ekonomske krize, a rezultat takvog sistematskog rada i planiranja je bilo to da smo u tom periodu zaposlili još stotinjak radnika.
Na Vašu inicijativu, pored nekoliko ministarstava, predstavnici Privredne komore Austrije su posjetili Derventu, što je svojevrsno priznanje našoj lokalnoj zajednici. Koje su bile glavne teme razgovora?
Ovo je zapravo bilo uzvraćanje posjete od 18. 11. 2013. godine kada su privrednici RS i Dervente posjetili Austriju. Posjeta delegacije i Instituta koji djeluje u okviru komore jeste vrlo važna i veliko nam je zadovoljstvo što su posjetili opštinu i privrednike. Pravac u kojem idemo jesu evrointegracije, a za iskorištavanje resursa koje imamo je neophodna je reforma obrazovanja koja je u saglasnosti sa tržišnom ekonomijom, dok je naš obrazovni sistem više bliži nekim drugim vremenima. S obzirom da samo u našoj opštini privređuje 11 austrijskih preduzeća smatramo da trebamo da uvedemo dualno školstvo koje objednjuje praksu i teoriju jer upravo na tome počiva uspjeh Švajcarske, Austrije i Njemačke. Smatram i da smo mi imali takvo školstvo u bivšoj državi, prije Šuvarovih reformi. Pored školstva razgovarano je o mogućnosti da Privredna komora Austrije, zemlje koja počiva na izvozu, pomogne lokalnu zajednicu, austrijska i druga preduzeća da se približe kvalitetom tržištu EU.
Mreža „Netvork“ planira ponvnu izgradnju vlastitih kapaciteta, a u tu svrhu je kupljeno zemljište za izgradnju proizvodne hale.
Nakon ustupanja hala „Digitalu“ 2012. godine danas smo ponovo u mogućnosti da izgradimo nove pogone i u tu svrhu smo kupili, uz veliku pomoć lokalne zajednice i načelnika, zemljište u KS Derventa 2 veličine 13 375 m2. Na tom prostoru planiramo izgradnju proizvodne hale od nekih 3 000 m2 za koju očekujemo da ćemo uskoro obaviti sve pripremne radnje, projekat, dozvole i da će hala sa najsavremenijim sredstvima za rad biti završena najkasnije u martu 2016. godine, ako ne i ranije. Tako ćemo na jedan od najboljih načina obilježiti značajan ljubilej – 10 godina postojanja Mreže „Netvork“ u Derventi.
Da li će doći do širenja proizvodnje i potrebe za novom radnom snagom?
Širenje proizvodnje je posledica novih ponuda i zahtjeva naših austrijskih partnera koji insistiraju na značajnom povećanju obima poslova i zapošljavanju čak nekoliko stotina radnika što mi nismo, kao odgovorno preduzeće, u mogućnosti da odmah realizujemo jer je vrlo teško organizovati logistiku i proizvodnju sa tolikim brojem novih radnika, a da se pri tome zadrži prepoznatljiv kvalitet. Mi ne smijemo dozvoliti da iz naše proizvodnje izađe nijedan loš proizvod. Ipak, u ovom procesu širenja nastojaćemo da zaposlimo između 50 i 100 novih radnika što će zasigurno dati jedan novi stimulans derventskoj privredi.
Najvažniji budući izazovi?
Pored zdravlja koje je najvažnije, budući izazovi su usmjereni na dalji razvoj cjelokupne lokalne zajednice i svih preduzeća koja posluju u Derventi. Uz jednu veliku požrtvovanost svih relevantnih faktora smatramo da Derventa, derventska privreda i svi njeni građani treba da dođu bar do predratnog nivoa razvoja. Izazov je i da nastavimo pozitivno poslovanje, isplaćivanje obaveza, plata i bonusa radnicima, omogućavanje dva topla obroka kao do sada… Važno je da uspostavimo iskrene međuljudske odnose između svih nas, uvažavajući različitosti, te da to što više nismo u fokusu kada su neke loše stvari u pitanju iskoristimo za jedan privredni zamah koji će u budućim godinama donijeti rezultate ne nama, nego našoj djeci. Izazov je da napravimo i iskorak ka Evropi i da zadržimo i privučemo nove investiore, da oni ne bi odlazili u Rumuniju, Latviju i druge zemlje.
U Derventi posluje značajan broj austrijskih, italijanskih i drugih stranih preduzeća. Da li je to dokaz dobre poslovne klime i čime bi se mogao poboljšati položaj investitora?
U Derventi posluje dosta stranih preduzeća, a najveća zasluge pripadaju gospodinu Gatariću, lokalnoj zajednici na čelu sa načelnikom Simićem i njegovim saradnicima, te radnicima za koje naš generalni direktor Štokl Štraser kaže da su najbolji na prostoru od Atine do Amsterdama. I mi smo dali svoj doprinos i smatramo se zaslužnim za dolazak preduzeća „Digital Elektronika“, „Jakša“, „Anton Par“ i drugih koji su na našem primjeru vidjeli prednosti dolaska u Derventu. Ono na čemu trebamo raditi u daljem procesu približavanja EU jeste eliminisanje komplikovanih procedura koje vrlo često „koče“ investitore na različite načine. Ovom prilikom želim da se zahvalim i „Derventskom listu“ koji nas je pratio kroz sve ove godine.
Boris Nikolić – Derventa Cafe
