
Na porodičnoj farmi Aničića svakodnevni život odvija se u skladu s ritmom prirode i obavezama koje donosi poljoprivreda.
Daliborka i Zlatko Aničić, zajedno sa sedmoro djece, izgradili su farmu koja danas broji deset prasilica, osam koza i jarca, tri magarice, dva puladi, magarca, koke, prepelice, ovce, inkubatorsku stanicu za leženje pilića, plasteničku proizvodnju i rasad.
Njihov put u poljoprivredu počeo je spontano prije jedanaest godina, prasetom koje je jedno od dijece dobilo na poklon.
– Poslije je to postala zaista dobra prasilica, a kako su godine prolazile, proširili smo farmu i danas imamo raznoliku proizvodnju, prisjeća se Daliborka.
Porodica – stub uspjeha
Porodicu Aničića čini devet članova – roditelji i sedmoro djece.
– Od njih sedmoro, četvoro ide u školu i svi pohađaju muzičku školu, gdje uče instrumente i solfeđo. Pored toga, treniraju tekvondo i zaista su jako dobri, s ponosom priča Daliborka.
Njihova svakodnevnica je ispunjena obavezama – rano ustajanje, jutarnja kafa sa suprugom koji potom odlazi na selo, dok Daliborka sprema djecu za školu. Svakodnevno, po jedno dijete ima čas instrumenta, a dva puta sedmično idu na časove solfeđa.
Dok su djeca u školi, ona s mlađom djecom odlazi na farmu.
– Sad kreće sezona rasada, pa se teže uklapamo s vremenom, ali uspijevamo sve stići, dodaje.
Kozje i magareće mlijeko – zdravlje iz prirode
Jedna od ključnih djelatnosti porodice Aničić jeste proizvodnja kozjeg i magarećeg mlijeka i sireva.
– Koze mužemo tri puta dnevno i mlijeko odmah ide na sirenje dok je još toplo. Siri se majem (sirilo) i treba oko sat vremena da se mlijeko prosiri. Zatim se lagano zagrijava kako bi se odvojio sir od surutke. Poslije toga ide u prese za sir, gdje stoji 24 sata. Kada se izvadi iz kalupa, soli se i suši u frižideru jedan dan. Nakon toga sir ide u surutku ili na dim, zavisno od toga šta kupci traže u tom trenutku, objašnjava Daliborka detaljan proces proizvodnje.
Magareće mlijeko posebno je cijenjeno zbog svojih ljekovitih svojstava.
– Ono je najsličnije majčinom mlijeku i pomaže u liječenju bronhitisa, suzbija alergije, jača imunitet, a energetski je daleko bogatije od kravljeg mlijeka. Sadrži i 47% više vitamina A u odnosu na kravlje, dok su vitamini B1, B2, B6 i B12 neophodni za normalno funkcionisanje organizma. Takođe, bogato je linolenskom kiselinom, koja pomaže u liječenju mnogih bolesti, ističe Daliborka.
Djeca i selo – ljubav prema prirodi od malih nogu
Njihova djeca rado pomažu na farmi.
– Najviše vole oko koza, ovaca i magaradi. Obožavaju ih hraniti i puštati na ispašu, a posebno ih raduje kada se okote mladi. Zaista smo sretni što odrastaju u okruženju gdje su stalno sa životinjama, priča Daliborka.
Planovi za budućnost – nema stajanja
– Trenutno smo se bazirali na pravljenje krema od magarećeg i kozjeg mlijeka, sapuna i labela. Pored toga, bavimo se i pčelarstvom, pa imamo i pčelinje proizvode, kaže Daliborka.
Iako žive u gradu, svakodnevno putuju na selo i tamo provode svaki slobodan trenutak.
– Nema života bez sela. Djeca su na raspustu stalno tamo i svi uživamo u tom načinu života. Žao mi je što sela izumiru, jer samo u selima i kroz naše proizvode znamo šta jedemo, dodaje ona.
Poruka mladima – povratak selu kao budućnost
Porodica Aničić dokaz je da je poljoprivreda ne samo posao, već i stil života, izvor zdravlja i zajedništva.
– Selo nije prošlost, nego budućnost. Ko god ima mogućnost, neka se vrati prirodi, jer je to najveće bogatstvo, poručuje Daliborka Aničić, žena koja sa svojom porodicom živi i stvara budućnost upraavo u selu.
Derventa Cafe
Za svaku pohvalu i svako dobro za porodicu.
Nekada bi ovo bilo sasvim normalno. I danas je normalno, samo što smo mi kao društvo toliko odlutali da su nam ovakvi primjeri postali predmet čuđenja. Pozdravljam Aničiće i želim da svojim primjerom potaknu još nekoga na povratak u normalu.