Iz Ministarstva privrede i preduzetništva su saopštili da na teritoriji Republike Srpske postoje 53 poslovne zone u 32 lokalne samouprave, a da je najznačajniji promet ostvaren je u zonama Derventa /458,5 miliona KM/, Istočna Ilidža /338,7 miliona KM/, Prnjavor /334,6 miliona KM/ i Banjaluka /271,8 miliona KM/.
Razvoj poslovnih zona u Srpskoj, predvođen uspješnim primjerom Dervente koja ostvaruje deseti dio ukupnog republičkog izvoza, potvrdio se kao ključni instrument za privlačenje stranih investicija, a najava formiranja još jedne dodatno će učvrstiti lidersku poziciju ove lokalne zajednice.
Gradonačelnik Dervente Igor Žunić istakao je za “Glas” da ova lokalna zajednica nastavlja kontinuitet privrednog rasta i širenja poslovnih kapaciteta, najavljujući formiranje treće poslovne zone. Prema njegovim riječima, ne prepušta se ništa slučaju, već aktivnim planiranjem odgovara na zahtjeve tržišta.
– Praktično imamo dvije poslovne zone koje su definisane na taj način i obje su skoro popunjene. Upravo zbog interesa investitora koji se pojavljuju i ove godine, krenuli smo u izmjenu regulacionog plana i formiranje nove zone “Babino Brdo”. Ona će obuhvatiti značajnu površinu i omogućiti planiranje između 40 i 50 novih poslovnih subjekata, rekao je Žunić.
Prema njegovim riječima, Derventa ostvaruje izvoz veći od 400 miliona maraka, što predstavlja oko deset odsto ukupnog izvoza Republika Srpska i skoro polovinu izvoza dobojske regije.
– Za strane investitore najvažnija je transparentnost, otvorenost i operativnost službi. Kada su papiri kompletni, građevinska dozvola se izdaje u roku od dva dana. Nemamo zadržavanja ni dodatnih nameta, naglasio je Žunić, dodajući da je ključ zadržavanja investitora stalna komunikacija i rješavanje infrastrukturnih pitanja, od pristupnih puteva do elektronaponske mreže.
On očekuje da će procedura izmjene regulacionog plana za novu zonu biti završena u roku od šest mjeseci, nakon čega će uslijediti izrada projektne dokumentacije i javni poziv zainteresovanim privrednicima.
Šta je neophodno da zone budu uspješne
S druge strane, ekonomista Zoran Pavlović ukazuje da poslovne zone imaju smisla samo ako su ispunjeni svi preduslovi.
Postoje dvije opcije, a to su klasična poslovna zona, gdje investitori dobijaju povoljno zemljište, i slobodna carinska zona, u kojoj bi se radilo sa uvoznom sirovinom bez PDV-a i carina. Međutim, zakonska rješenja u tom segmentu nikada nisu u potpunosti provedena – naveo je Pavlović.
On je naglasio da zona mora imati adekvatnu saobraćajnu povezanost, uključujući pristup autoputu, kao i fleksibilnu upravu koja će omogućiti brzo izdavanje dozvola, podsjećajući da se, prema izvještajima Svjetske banke, na građevinske dozvole u pojedinim sredinama čeka i više od 18 mjeseci.
Kao pozitivne primjere naveo je Gradišku, koja je blizu granice, a gdje je velika njemačka kompanija otvorila fabriku, te Prnjavor, koji ima direktan izlaz na autoput.
Suština je u aktivnom i profesionalnom marketingu. Ako ne reklamirate svoje prednosti prema stranim privrednim komorama i potencijalnim investitorima, niko neće doći. Ne možemo sve prepuštati slučaju i preporukama “od usta do usta” – poručio je Pavlović.
Površina
Industrijske zone širom Srpske, koje se prostiru na više od 2.000 hektara, postale su ključni zamajac domaće ekonomije sa ostvarenim prihodom od 2,64 milijarde KM i više od 11.000 zaposlenih radnika u protekloj godini. Uz Derventu, koja prednjači, značajan doprinos jačanju privrednog ambijenta daju i zone u Istočnoj Ilidži.
Agencija
