Vijesti Kultura i obrazovanje SKUD “Derventa”, čuvar tradicije derventskog kraja – FOTO

SKUD “Derventa”, čuvar tradicije derventskog kraja – FOTO

1

img_5477

Narodna nošnja nekada je bila veoma značajna, jer se na taj način pokazivala se etnička i regionalna pripadnost, a svoj uticaj imala je i u svakodnevnom životu, pokazujući društveni i socijalni položaj pojedinca. Ona danas pripada istoriji našeg naroda, a svojevrsni čuvari ovog dijela tradicije postala su folklorna društva. Od 1994. godine takav cilj ima i Srpsko kulturno-umjetničko društvo „Derventa“. Ovo društvo, među petnaestak koreografija sa prostora BiH, Srbije i Makedonije, za koje posjeduju i odgovarajući fundus narodnih nošnji, posebno ističe „Igre iz Dervente“, koje uvijek rado izvode na festivalima u BiH i u inostranstvu, te na taj način dostojno predstavljaju tradiciju svoga kraja.

Društvo veliku pažnju posvećuje prikupljanju kostima.

– Možemo se pohvaliti bogatim fundusom originalnih kostima iz derventskog, ali i iz ostalih krajeva, koji se nalaze na našem repertoaru. Sakupljanje kostima derventskog kraja vrši se u kontinuitetu od osnivanja pa sve do danas. Do velikog broja kostima se došlo zahvaljujući dobroj volji stanovnika opštine Derventa, koji su kostime poklanjali, dok je drugi dio fundusa prikupljen otkupljivanjem. Trenutno imamo oko trideset originalnih kompleta narodne nošnje derventskog kraja, starosti između šezdeset i sto godina, od toga dvadesetak ženskih i desetak muških. Oni su sačuvano nasljeđe našeg kraja koje sa ponosom predstavljamo na nastupima i festivalima, dok je jedan broj najvrjednijih i najstarijih primjeraka povučen iz scenske upotrebe i koristi se samo u posebnim prilikama, kaže umjetnički rukovodilac SKUD „Derventa“ Saša Arsenić.

Arsenić iz bogate kolekcije društva posebno ističe vjenčanicu u kompletu sa muškom nošnjom. Naime, radi se o ručno tkanim rubinama koje su obojene u plaveo, a zatim ukrašene bijelim vezom. Ovaj komplet se smatra jednim od najstarijih i najvrijednijih eksponata, o čemu ćemo više pisati u narednim brojevima.

SKUD „Derventa“ zajedno sa Javnom ustanovom „Turistička organizacija opštine Derventa“ radi na zajedničkom projektu koji se odnosi na terenska istraživanja, istorijsko i etnografsko vrednovanje, te fotografsko i štampano dokumentovanje i promociju narodne nošnje derventskog kraja.

– Za ovaj korak smo se odlučili prije svega zbog činjenice da se izvorna narodna nošnja sve rjeđe može pronaći kod stanovništva derventske opštine, a prijeti joj i potpuni nestanak zbog odumiranja starijeg stanoviništva, nesavjesnog uništavanja i neadekvatnog čuvanja. Zato smatramo da su posljednji momenti da se bogata tradicija našeg kraja otrgne od zaborava i sačuva, te na taj način ostane budućim generacijama u nasljeđe, kaže Arsenić.

Karakteristike nošnji derventskog kraja

Nošnje derventskog kraja predstavljaju pravo bogatstvo tkanog materijala, a izdvajaju se po nekoliko karakteristika.

Osnovni dijelovi ženske nošnje su veoma široka košulja (rubina), presječena u struku, gdje je nabrana, potom pregače tkane od tanko opredene vune na natru, najčešće „u četiri nita“, zatim tkanice, te zubuna od crnog valjanog sukna koji seže do koljena i oglavlja. Pregača, kada se opaše, njen desni donji dio se podigne i zadjene za pojas, tako da pregača dobije trouglasti oblik. Ženska nošnja se najviše razlikovala u oglavlju. Djevojke su nosile krpice ili maramu, a nakon udaje glavu su pokrivale peškirom – „kaukom“.

Osnovi dijelovi muškog kostima su košulja, dužine do iznad koljena, nabrana u struku i oko vrata, hlače od istog platna kao i košulja i prsluk (fermen) ukrašen gajtanima i tkanica. Kao dodatak muškoj nošnji nosile su se torbice i tkani peškiri, koji su se zadijevali za pojas. U zimskim danima preko navedenih dijelova nošnje nosio se gunj – duži prsluk od valjanog sukna sa rukavima.

12966554_10201755998298730_149866513_n

img_5421

img_5426

img_5448

img_5456

img_5466

B. N. – Derventa Cafe

1 komentar

  1. Ove nosnje se cine prilicno autenticne i blizu su originala.
    Bio sam i ostao veoma kritican prema onome sto pokazuju u “Bosiljkovanju”. Tamo su nosnje koje uopste nemogu nigdje svrstati. (Bugarska, Makedonija ,Srbija, Kosovo ili cak i dalje).
    Nosnje koje ovdije vidim su blize Dervenskoj tradiciji.
    Ipak, moglo bi se jos malo poraditi na originalnosti.
    Treba uzeti stare fotografije i arhivsu gradju iz muzeja.
    To je jako bitno. Nosnje ovoga kraje nisu iste kao u Srbiji, ili Hrvatskoj ilijos dalje.

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Derventa Cafe. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja, provociranja i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja.

Portal Derventa Cafe zadržava pravo da obriše komentare bez bilo kakve najave i objašnjenja te da preda podatke o IP adresama nadležnim institucijama u slučaju zahtjeva.

Please enter your name here