Prije tačno 26 godina pripadnici Vojske Republike Srpske, nakon žestokih borbi sa vojnicima HVO-a i paravojnim formacijama muslimansko-hrvatske koalicije, zauzeli su administrativni centar Dervente.
Drugu godinu zaredom oslobađanje Dervente obilježeno je upravo 4. jula, i to polaganjem vijenaca i parastosom sveštenika Srpske pravoslavne crkve za 608 stradalih pripadnika VRS iz Dervente.
Načelnik opštine Derventa Milorad Simić izrazio je zadovoljstvo jer su današnjem obilježavanju prisustvovali i predstavnici drugih opština koji su učestvovali u oslobađanju Dervente.
– Mi smo Derventu napravili prostorom pogodnim za život bez obzira na nacionalnu, vjersku i bilo koju drugu pripadnost. Vlast koju predvodim godinama na jedan korektan način odnosi se prema borcima, porodicama žrtava i onima koji su dali dijelove tijela u borbi za slobodu, istakao je Simić.
Novim statutom opštine Dan oslobođenja Dervente u Odbrambeno-otadžbinskom ratu obilježava se 4. jula, a ne kako je to bilo do sada 29. septembra, kada je oslobođena teritorija čitave opštine. Tim aktom, 4. jul proglašen je i jednim od značajnih datuma naše opštine.
Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Derventa Čedo Vujičić podsjetio je da je na ovaj dan oslobođena desna strana Dervente, a da lijeva nije ni bila okupirana zbog hrabrosti boraca koji su branili kasarnu.
– Borbe za oslobođenje Dervente započele su akcijom Koridor, a prekretnica u tome bila je i pogibija komandanta 327. mtbr Trive Vujića, što je dalo elan vojnicima da u jednom dahu oslobode ovo područje. Mišljenja sam da bi mi kao društvo mogli bolje da se odnosimo prema porodicama žrtava i licima koja su dali dijelove tijela za slobodu, naglasio je Vujičić, dodajući da su u derventsku 327. mtbr činili borci iz više od 10 opština.
Vijence su položili predstavnici opštinskog rukovodstva i Skupštine opštine, a potom članovi udruženja porodica poginulih boraca, ratnih zarobljenika i veterana, PS Derventa, delegacije boračkih organizacija Dervente, Prnjavora, Kozarske Dubice, Šamca i Vlasenice, kao i predstavnici političkih stranaka.
Program obilježavanja nastavljen je evociranjem uspomena na ratni put derventskih vojnika o kojem je u Centru za kulturu govorio bivši komandant Osinjske brigade Savko Pećić.
Derventa Cafe
Od koga ste vi oslobađali Derventu???
Desetak posto Srba koji su prije rata tamo živjeli je oslobodilo grad od devedest posto ostalih stanovnika???
Ko i svi…od Knina, preko Petrovca do Dervente. Jbg.
Jbg. Jbg. Jbg……
U ovome leži sav humor (i bijeli i crni) bh. naroda, i naravoučenije za buduća pokoljenja (bilo, ne ponovilo se..!), kao i žilavost, neuništivost i ljubav prema rodnom tlu, domovini (ne i ‘državi’, jer država je kada te netko ‘drži’, a ovi nas dobro ‘drže’, sve dok posve ne pobjegnemo :)) i volja za opstankom..
Čestitke na komentaru (derventske ‘liske’), mladi uredniče, pametnom dosta, a glupom, ehhh, glupih je bilo i ima poprilično, još od 1990-e naovamo..problem je što pametni trpe posljedice i osjećaju stid i imaju grižnju savjesti, a sve zbog djela i postupaka ovih drugih…
ISTINA
Da sloboda, nigdje, ni na jednom mjestu , smio bi se usuditi i kazati nema ”slobode”, kao u ovom , svih nas gradu Derventi. Do temelja skoro porušen. Oni koji su ga privremeno zauzeli donijeli su ubijanja, mučenja po logorima a mnogobrojna stratišta o tome svjedoče.Onda došli neki drugi ”vašljive bradonje” kako su ih ovi prvi u propagandi nazivali i započeli novi život, težak, mukotrpan, bez privrede, industrije sa spaljenim i porušenim svim srpskim kućama do temelja. I posrećilo se ubrzo mnoge rane grada su zaliječene. Počelo je zapošljavanje,a ovi koji su tu bili i okupirali grad,pravili zločine , ne daj Bože nisu svi, jer mnogi su pobjegli od strahota počeli su da dolaze na odmor u svoj grad, slobodno i niko im ni ružne riječi nije rekao. Osnivaju udruženja i dalje često pljuju po ljudima koji su ponovo napravili grad da bude sredina u kojoj svi mogu komotno da žive. I obilježavaju svi svoje pobjede,poraze, oslobođenja , okupacije , sve, sve i vjerske praznike i dane postrojbi i brigada i nikome to u slobodnoj Derventi ne smeta. Bože moj , svako svoje muke liječi. Ali navedite mi samo jedan grad u FBiH, i Hrvatskoj, gdje je tako i da smije neko da kaže ko je i šta je bio i šta je činio.