Posljednja nedelja u aprilu obilježava se kao nedelja imunizacije u čitavom svijetu.
Imunizacija – vakcinacija predstavlja davanje imunoloških preparata – vakcina, sa ciljem podsticanja imunskog odgovora i zaštite od bolesti vakcinisane osobe.
Imunizacija je, uz snabdijevanje higijenski ispravnom vodom za piće, najznačajniji i najdjelotvorniji korak u borbi čovječanstva protiv zaraznih bolesti. Zahvaljujući upotrebi vakcina neke bolesti su potpuno iskorijenjene u svijetu (velike boginje), dok su druge eliminisane u mnogim zemljama (dječja paraliza, difterija). Procjenjuje se da se zahvaljujući upotrebi vakcina godišnje sačuva između dva i tri miliona ljudskih života. Još jedan i po milon bi mogao biti sačuvan kada bi se vakcinisali svi.
U našoj zemlji zakonom je propisana obavezna vakcinacija osoba odgovarajućeg uzrasta prema kalendaru vakcinacije protiv deset zaraznih bolesti. To su tuberkuloza, hepatitis B, difterija, tetanus, veliki kašalj, dječja paraliza, invazivno oboljenje uzrokovano hemofilusom influence tip B, male boginje, zaušnjaci, rubeola. Pored toga vrši se vakcinacija prema kliničkim i epidemiološkim indikacijama protiv tetanusa, bjesnila, hepatitisa B, invazivnih oboljenja uzrokovanih pneumokokom i meningokokom, te vakcinacija putnika u međunarodnom saobraćaju.
Prošle godine je u kalendar vakcinacije uvrštena petovalentna vakcina protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize i invazivnog oboljenja izazvanog hemofilusom influence tip B, koja se daje u tri doze u prvoj godini života i kao prva revakcina sa 18 mjeseci starosti djeteta. Na taj način obezbjeđeno je konfornije vakcinisanje vakcinom koja daje blaže reakcije i to kod manjeg broja vakcinisanih.
Vakcina štiti vakcinisanu osobu, ali i osobe iz njene okoline na koje bi ona mogla prenijeti oboljenje kada bi se razboljela. Da bi cjelokupna zajednica bila zaštićena od zarazne bolesti potrebno je da najmanje 95% osoba bude vakcinisano protiv te bolesti. Na taj način zajednica stiče kolektivni imunitet i štiti svoje najslabije članove, osobe sa teškim oboljenjima i oslabljenim imunitetom koje same ne mogu biti vakcinisane.
U prethodnim godinama bili smo svjedoci izbijanja epidemija zaušnjaka i malih boginja nastalih kao posljedica propusta u vakcinaciji djece tokom ratnih dešavanja na našim prostorima. To nam je direktni i očigledan pokazatelj koliko su vakcine efikasne.
Dr Milena Bjegović Đujić
Specijalista epidemiologije
