U Centru za kulturu Derventa večeras je održana promocija nove knjige Dževada Galijaševića pod naslovom „Doba islamizma i terora – Bosna, odskočna daska globalnog terorizma“.
Ovaj poznati bezbjednosni analitičar i publicista predstavio je svoje višegodišnje istraživanje o prisustvu i razvoju globalnih terorističkih mreža na prostoru Bosne i Hercegovine, te o načinima na koje su, kako navodi, institucije i političke strukture doprinijele njihovom ukorjenjivanju.
Galijašević je istakao da je knjiga rezultat ozbiljnog istraživačkog rada, zasnovanog na dokumentaciji, arhivskoj građi i analitičkom pristupu, sa ciljem da pruži naučno utemeljenu argumentaciju o povezanosti Bosne i Hercegovine sa globalnim terorizmom.
– Ovo je morao biti ozbiljan prikaz, onako kako podnaslov knjige kaže – Bosna, odskočna daska globalnog terorizma. Kada iznesete takvu tezu, morate imati i ozbiljnu argumentaciju. Trudio sam se da to bude potkrijepljeno i naučnom metodologijom i konkretnim dokumentima, rekao je autor na promociji.
U knjizi, koja obuhvata više od 500 stranica, Galijašević analizira istorijske, ideološke i bezbjednosne procese koji su, kako tvrdi, doveli do stvaranja “institucionalno integrisanog terorizma” u BiH. Posebnu pažnju posvetio je ulozi islamskih organizacija, ideologiji “Muslimanske braće”, te uticaju stranih država poput Irana, Saudijske Arabije i Turske.
– Bosna i Hercegovina je postala platforma sa koje se djeluje prema Evropi, a nekada i prema cijelom svijetu. Kada analiziramo terorističke akcije i ulogu velikih islamskih sila, postaje jasno da su ovdje stvoreni svi politički uslovi da globalni terorizam ne samo opstane, nego i da se razvija, naglasio je Galijašević.
Jedno od poglavlja posvećeno je “Islamskoj deklaraciji” Alije Izetbegovića, koju autor vidi kao ideološku osnovu za političko i vjersko djelovanje “Muslimanske braće” u BiH. Na preko stotinu stranica analizira simboliku, alegorije i političke poruke tog dokumenta.
– Islamska deklaracija nije obična izjava – to je politički program. Objasnio sam je sa aspekta civilizacije, kulture i bezbjednosti, jer upravo iz nje proizlazi ideološko oblikovanje koje predstavlja prijetnju državnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine, pojašnjava Galijašević.
Govoreći o savremenim bezbjednosnim izazovima, autor je upozorio na postojanje više od stotinu zatvorenih, vehabijskih zajednica u BiH, koje, prema njegovim riječima, funkcionišu van nadzora države. Kao primjer naveo je slučaj Nusreta Imamovića, vođe iz Gornje Maoče, koji je odveo više stotina ljudi u Siriju.
– To nisu ljudi koji sade krompir, kako se to ponekad ironično prikazuje u medijima, kao potpredsjednik SDA Haris Zahirović. To su ljudi koji su učestvovali u ratovima, a mnogi od njih i dalje djeluju u globalnim mrežama poput Al-Kaide i Islamske države, rekao je Galijašević, podsjetivši da je i Halid Šeik Muhamed, glavni organizator napada 11. septembra 2001. godine, imao državljanstvo BiH.
Posebno je kritikovao, kako kaže, “institucionalno potcjenjivanje” terorizma u BiH, navodeći da su sudske kazne za ta djela minimalne.
– Za terorizam u BiH presuđuje se kao za običan incident. Prosječne kazne su godinu do dvije zatvora. To je nedopustivo. Terorizam je ovdje institucionalno integrisan – on postoji u sistemu, kroz pasivnost društva i nemoć institucija, upozorio je autor.
Galijašević smatra da knjiga ne treba da bude shvaćena kao politička polemika, već kao poziv na dijalog i suočavanje sa realnošću.
– Ova knjiga je prekid ćutanja. Vrijeme je da otvorimo ozbiljan razgovor o bezbjednosti, o zakonima i o tome gdje smo kao društvo izgubili kompas. Ako se o tome ne govori, problem će nastaviti da raste, zaključio je Galijašević.
Zašto Dževad piše o terorizmu muslimana? Zato što terorizam najviše šteti upravo muslimanima
-Globalni terorizam je od devedesetih godina, počevši od Prve pustinjske oluje pa sve do danas, odnio živote oko pet miliona muslimana na Bliskom istoku, dok je u istom periodu poginulo oko 14.000 vojnika NATO-a, od čega 12.000 Amerikanaca, uglavnom u Avganistanu. Ti ratovi su, prije svega, služili da se disciplinuju i homogenizuju muslimani, da se njima vlada i da se ubijaju nemilosrdno, a zatim da se prikažu kao prijetnja hrišćanima.
Promijenjena je i vjerska struktura u Libanu, gdje su hrišćani nekada bili većina. Vidjeli smo sukobe, pojavu terorizma, djelovanje Hezbolaha — sve to pokazuje da globalni terorizam, bilo šijski ili sunitski, ima isto razorno dejstvo. Iako se najčešće govori o sunitskom, arapskom terorizmu poput Al Kaide ili Islamske države, važno je razumjeti da se takvi oblici nasilja nalaze i u Bosni i Hercegovini. Ovdje su, nažalost, kod kuće – štite ih institucije, a društvo okreće glavu od tog problema.
Ne mogu se takvi veliki procesi odvijati, a da društvo ne bude makar pasivan posmatrač. To se kod nas desilo. Ova knjiga je, zapravo, prekid ćutanja – pokušaj da se otvori dijalog i iznese argumentacija na papir. Ona je poziv na raspravu i razmišljanje o svemu što smo predugo prešućivali, zaključuje autor.
Derventa Cafe
