Od prvih praktičnih časova u osnovnoj školi, preko srednje elektromehaničarske škole i prakse kod iskusnog servisera, pa sve do danas, naš sugrađanin Sreten Stevanović već tri decenije gradi svoj zanat. Za to vrijeme kroz njegove ruke prošle su gotovo sve vrste kućnih i električnih aparata, a iskustvo stečeno na terenu postalo je najvažniji alat u njegovom poslu.
Interesovanje za tehniku kod Sretena se pojavilo još u osnovnoj školi, na časovima Osnovnog tehničkog obrazovanja.
– Još u osnovnoj školi, na praktičnim časovima, osjetio sam poseban talenat za izvođenje raznih radova, gdje su me nastavnici posebno hvalili. Od tada sam želio da postanem majstor, prisjeća se Stevanović.
Nakon toga upisao je elektromehaničarski smijer u srednjoj školi, dok je istovremeno praktično znanje sticao je kod dobrog frižomehaničara Dragana Stankovića, koji je još tada imao registrovanu radnju za popravku kućanskih aparata.
Upravo je tamo počeo njegov ozbiljniji susret sa zanatom. Prve aparate popravljao je pod nadzorom svog mentora, odlazeći i na teren i radeći u radionici. Istovremeno je počeo da nabavlja vlastiti alat i polako se osamostaljuje, shvativši da će mu to biti buduće zanimanje.
Od klasične mehanike do elektronike
Za tri decenije zanat se značajno promijenio. Nekada su kućni aparati bili jednostavniji, sa više mehaničkih i ručnih sistema, dok je danas gotovo sve podređeno elektronici.
Posebno to primjećuje na veš-mašinama.
– Ranije su veš-mašine bile dosta kvalitetnije i najčešće su kvarovi nastajali zbog nepravilnog rukovanja. Danas su pune elektronike i često se dešava da elektronske ploče otkažu gotovo same od sebe, objašnjava.
Frižideri, zamrzivači, veš-mašine, klima-uređaji, mašine za pranje suđa, sušilice, električni šporeti i brojni drugi uređaji danas su dio svakodnevnog posla. Stevanović smatra da su savremeni aparati donijeli brojne nove mogućnosti, ali i nove probleme.
– Iz godine u godinu dolaze nove tehnologije i mi majstori smo prinuđeni da učimo, nadograđujemo znanje, stvaramo ideje i pronalazimo rješenja za različite kvarove. Mnogo toga je danas elektronika, a često se radi i o slabijem kvalitetu materijala, navodi.
U takvom poslu, kaže, savremena dijagnostika može biti korisna, ali ne može zamijeniti iskustvo.
– Bez iskustva i praktičnog učenja sve je ravno nuli. Iskustvo i praksa su na prvom mjestu, pa tek onda dijagnostika. Dijagnostika može pomoći, ali bez ljudske ruke nema popravke. Ljudsko iskustvo je izmislilo i dijagnostiku – iskustvo je starije od nje, ističe Stevanović.
„Kroz moje ruke prošle su sve vrste aparata“
Za tri decenije teško mu je izdvojiti jedan najneobičniji uređaj koji je dobio na popravku, jer, ističe, sve vrste aparata su prošle kroz njegove ruke. Ipak, bilo je situacija kada rezervni dio jednostavno nije postojao, pa je majstorsko znanje moralo da pronađe drugačije rješenje.
– Nailazio sam na kvarove za koje se nije mogao pronaći rezervni dio. Tada sam nekada svojom idejom prepravljao određeni segment i na taj način uspijevao da popravim aparat, objašnjava.
Jedan od poslova koji danas posebno izdvaja jeste reparacija savremenih veš-mašina sa takozvanim lijepljenim bubnjem.
Kod velikog broja novijih modela bubanj više nije predviđen za jednostavno rastavljanje kako bi se zamijenili ležajevi i semerinzi. Stevanović zato obavlja uslugu razrezivanja takvih bubnjeva, reparacije i zamjene ležajeva i semeringa, nakon čega se bubanj ponovo sastavlja pomoću šarafa.
Na taj način, kaže, aparat koji bi inače mogao biti otpisan dobija mogućnost da nastavi da radi.
„Ne čekajte da aparat crkne“
Jedan od njegovih najvažnijih savjeta građanima jeste da servis ne treba tražiti tek kada uređaj potpuno prestane da radi.
– Ne treba aparat popravljati tek kada crkne ili pregori. Treba pozvati servis, zakazati termin i pregledati aparat na vrijeme. Svaki majstor koji zna svoj posao zna redoslijed kojim treba provjeriti uređaj, kaže Stevanović.
Prema njegovom iskustvu, redovno održavanje može spriječiti veće kvarove. To podrazumijeva i kontrolu električnih instalacija, spojeva, utičnica, odvoda i dovoda vode, ali i pravilno korištenje samog aparata.
Građanima savjetuje i da nakon korištenja, gdje je to predviđeno i bezbjedno, isključe uređaje iz napajanja, posebno imajući u vidu mogućnost prenapona, udara groma i drugih problema u električnoj mreži, kao i da zatvore dovod vode kada je to potrebno.
– Uvijek je jeftinije spriječiti nego liječiti, poručuje.
I način korištenja utiče na životni vijek
Jedna od grešaka koju, prema njegovom iskustvu, građani često prave jeste preintenzivno korištenje uređaja bez pauze. Kao primjer navodi veš-mašine, sušilice i mašine za pranje suđa.
– Dešava se da ljudi završe jedno pranje i odmah stavljaju drugo. Isto rade i sa drugim uređajima. Aparat se tada pregrijava, mogu stradati namotaji i dolazi do kvarova, objašnjava.
Zbog toga, smatra, životni vijek aparata ne zavisi samo od njegove fabričke kvalitete, već i od načina na koji se koristi i održava. A kada se kvar ipak pojavi, Stevanović građanima savjetuje da prije kupovine novog uređaja prvo pozovu majstora.
– Nakon pregleda se može ustanoviti koji je kvar i da li se uopšte isplati popravljati aparat. U svakom slučaju, moja preporuka je da pozovu majstora i popričaju s njim. Nakon pregleda će dobiti pravi savjet, kaže on.
„Volim da pomognem ljudima“
Iako je zarada prirodan dio svakog zanata, Stevanović kaže da ga svih ovih godina nisu držali samo posao i novac- Posebno ističe kontakt sa ljudima.
– Volim da pomognem nekome kome je potrebno, a nije u mogućnosti da plati popravku. Kroz ovaj posao sam obilazio ljude po selima i gradovima, slušao njihove molbe i priče. Druženje, komunikacija, saradnja, pomaganje i neka zarada za život – sve me je to zadržalo u ovom poslu, kaže Stevanović.
Zbog toga njegova radionica nije samo mjesto gdje se popravljaju uređaji, već i adresa na kojoj građani mogu dobiti besplatni savjet.
– Neka se građani jave i traže savjet. Savjet se ne naplaćuje, poručuje Stevanović.
Poruka mladima: Zanat se uči od majstora
Nakon 30 godina rada, Stevanović posebnu poruku ima za mlade koji razmišljaju da se bave zanatom. Smatra da je najbolji početak razgovor sa iskusnim majstorom i praktičan rad.
– Mladom budućem majstoru bih dao bratski savjet da dođe na razgovor kod dobrog servisera koji se tim poslom bavi cijeli život. Majstor će procijeniti da li on želi da se time bavi i tako može početi svoju zanatsku karijeru. Za dalje upute uvijek je dobar savjet iz prave ruke dobrodošao, kaže Stevanović.
Za njega je upravo u tome i suština zanata – znanje se prenosi sa čovjeka na čovjeka, a iskustvo se stiče godinama rada.
– Ljudi su sve u životu. Možemo imati sve na svijetu, ali bez ljudi to što smo stekli nije ništa. Pravi čovjek je čovjek od koristi svima nama, poručuje majstor koji je tri decenije proveo popravljajući aparate, ali prije svega radeći sa ljudima.
“Frigo servis” nalazi se u Derventi, u Lugu broj 8, kod benzinske pumpe Slavuljića. Za informacije i savjet dostupan je telefon 065/419-424.
Derventa Cafe
