Vijesti Magazin Ukrina – Rijeka koja “cvjeta” i čitavim tokom protiče kroz Republiku Srpsku

Ukrina – Rijeka koja “cvjeta” i čitavim tokom protiče kroz Republiku Srpsku

1

Kada govore o rijeci Ukrini, Prnjavorčani i Dervenćani je posebnim riječima opisuju. Posebno je to izraženo u ove ljetne dane, kada kupači sa svih strana veoma rado posjećuju korito naše ljepotice.

Dobar poznavalac Ukrine i njenih čari je Ljubinko Nježić iz Prnjavora, koji poznaje sva kupališta i njihove karakteristike, kao i floru i faunu rijeke koja jedina u Republici Srpskoj izvire i uvire.

Ukrina nastaje od dvije rječice, Lukavac i Bistrica, koje izviru ispod planine Borja. One se sastaju u reonu mjesta Liplje i čine rijeku Ukrinu. Ove rječice su planinske sa čistom i hladnom vodom u kojoj žive riječna  potočna pastrmka, plemeniti rakovi i drugi živi svijet tipičan za planinske rječice, kaže Nježić.

Na potezu od manastira Liplje u teslićkoj opštini rijeka Ukrina počinje svoj put od nekih 85 kilometara do ušća u rijeku Savu kod grada Broda.

O ovoj ljepotici i njenom koritu najviše vode računa članovi ribolovačkog društva “Ukrinski cvijet”, a o njoj se brinu i ekološka udruženja, koja se bore protiv zagađenja Ukrine.

Međutim, kako ističe Nježić, protiv hemijskih zagađenja teško je se izboriti.

Svi poštovaoci Ukrine se trude da zajedničkim radom utiču na očuvanje njene čistoće, i protiv fizičkih zagađenja se možemo nekako i izboriti, ali veliki problem predstavljaju hemijska zagađenja, napominje naš sagovornik.

Vodenice

Ono po čemu je Ukrina nadaleko bila poznata su vodenice. Na njenom vodotoku ranije je bilo blizu pedeset vodenica koje su radile i mljele žito, pa su naši preci sa područja opštine Prnjavor koristili rijeku da bi preživjeli i sebi hljeb obezbijedili.

Foto: Marijan Popadić
Kainović mlin

Postoje dokazi i iz neolita, mlađeg kamenog doba, u reonu Brestova, da su pored rijeke bila naselja. Danas se na prste jedne ruke mogu prebrojati aktivne vodenice koje se obnavljaju. Nježić kaže da u njima rade zaljubljenici u prirodu i treba im pružiti veliku zahvalnost kao čuvarima vodenica.

Stevića mlin-Ukrina

Sliv rijeke Ukrine ima i ogromnu arheološku vrijednost, što potvrđuju i srtučnjaci iz ove oblasti, a kada se steknu uslovi, naučno istraživanje će nam sigurno otkriti još mnogo zanimljivih detalja o njenom bogatom srheološkom nasljeđu.

Jedna od najpoznatijih vodenica svakako je ona Neđe Gajića, jednog od najvećih zaljubljenika Ukrine. Borio se Gajić za života za čistoću rijeke, a entuzijazam starog mlinara na Devetom kilometru kod Kulaša, bio je na daleko poznat.

Fenomen Ukrinskog vodenog cvijeta

Sredinom avgusta na Ukrini se dešava jedna pojava koja je prirodni fenomen i nije karakterističan ni za jednu drugu rijeku. Radi se o Ukrinskom vodenom cvijetu, koji zapravo nije biljka već bijeli insekt i predstavlja zaista jedinstven fenomen koji je priroda podarila našoj rijeci. Ovo je toliko rijetka pojava, pa se u BiH nijedna rijeka ne može pohvaliti sa njim, a u Srbiji slična pojava postoji na dijelu rijeke Tise u Srbiji, Kupe u Hrvatskoj i Žute rijeke u Kini. Kažemo slična pojava, jer se na Ukrini radi o cvjetanju bijelih leptira, dok se na navedenim rijekama radi o leptirima žute boje.Nježić o ovom cvijetu priča kao o atrakciji koja nema premca.

Ovdje nije riječ o vodenoj biljci, nego o insektu koji u rodnijim godinama, u vrijeme rojenja koje traje tri do sedam dana naprosto prekrije površinu vode. Ovaj fenomen nije najbolje iskorišten u turističke i druge svrhe, ali je najvažnije da on opstaje i javlja se u doba godine kada je temperatzura vode između 19 i 21 stepen, a za očekivati je da će “vodeni cvijet” i ovog ljeta privući veliki broj posjetilaca, koji žele da dožive momenat kada rijeka procvjeta, kaže Nježić.

Cvjetanje se očekuje u avgustu, oko Preobraženja, ali zbog globalnog zagrijavanja i promjene klime, zna se desiti da cvjetanje bude i dvadesetak dana ranije, tako da će samo najuporniji imati priliku da vide djelić ovog rijetkog fenomena, kada se nad vodom kovitlaju oblaci insekata, koji se u letu roje i iznad rijeke i produžavaju vrstu. Zanimljivo je da svaka ženka Ukrinskog cvijeta položi oko 7.000 jajašaca, koja padaju na dno rijeke i naredne četiri godine čekaju svoju šansu da produže vrstu. Sa prelaska dana u noć, prvo izlaze mužijaci kao larve u bjeličastoj čauri na površinu vode, jedan pa drugi, a potom više desetina hiljada postaju divni bijeli leptiri u roku od nekoliko minuta. Oni žive ukupno dva tri sata dok ne završe rojenje. Ljubavna igra bijelog insekta traje svega nekoliko minuta, nakon čega postaju hrana za ribe, koje nakon cvjetanja Ukrine ni nekoliko dana ne pomišljaju na hranu.

Put rijeke

Ukrina teče kroz opštine Teslić, Prnjavor, kao i kroz Stanare, zatim se proteže preko Dervente, gdje prolazi kroz centar grada, a završava u Brodu ulivajući se u rijeku Savu.

Marijan Popadić

1 komentar

  1. Dopunio bih autora teksta s nekoliko činjenica; naime, točno je da rijeka Ukrina nastaje spajanjem rijeka Velika i Mala Ukrina kod mjesta Kulaši, odnosno ispod samog mosta na cesti prema Dragalovcima i dalje Stanarima. Velika Ukrina nastaje spajanjem rječiica ( ili potoka) Bistrica i Lukavac, kako navodi autor u tekstu. Znači, zanimljivost Ukrine je, uz naravno Ukrinski cvijet i činjenica da ona, u stvari, nema izvora. Takav je slučaj i s rijekama Drinom ( Piva+ Tara) i Dunavom ( Berg+ Brigach).

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Derventa Cafe. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja, provociranja i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja.

Portal Derventa Cafe zadržava pravo da obriše komentare bez bilo kakve najave i objašnjenja te da preda podatke o IP adresama nadležnim institucijama u slučaju zahtjeva.

Please enter your name here