Zemlje u okruženju – Srbija i Hrvatska, a unazad nekoliko dana i BiH, se suočavaju sa ponovnom pojavom zarazne bolesti koja je u prethodnim decenijama bila potpuno zaboravljena – veliki kašalj ili hripavac.
Za zimski period karakteristično je povećaje oboljelih od respiratornih infekcija, najčešće izazvanih različitim virusima, a manji broj, poput šarlaha, gnojne angine, tuberkuloze i sličnog, uzrokuju bakterije.
Infekcije se najčešće se prenose kapljicama koje iz usta i nosa oboljele ili zaražene osobe izlaza tokom govora, pjevanja, kijanja, kašljanja i vazduhom. Zbog dužeg boravka većeg broja ljudi u zatvorenom prostoru i manjeg provjetravanja prostorija olakšano je širenje respiratornih infekcija u zimskom periodu, podsjeća dr Milena Bjegović Đujić, specijalista epidemiologoje.
– Veliki kašalj uzrokuje bakterija „Bordetella pertussis“, a lako se prenosi kapljičnim putem sa oboljele na osjetljive osobe. Osoba je zarazna nekoliko dana prije pojave prvih simptoma i tokom trajanja bolesti. Od zaražavanja do prvih simtoma obično protekne sedam do deset dana, najviše do tri sedmice, pojašnjava dr Bjegović Đujić.
Bolest najčešće pogađa malu djecu, ali mogu oboljeti i druge osobe koje nisu imunizovane. Počinje postepeno, sa blagim suvim kašljem, kijavicom i konjuktivitisom, da bi kašalj postajao sve jači i češći, naročito noću.
Javljaju se sve češći napadi kašlja sa zacenjivanjem tokom kojih se oboljela osoba bori da udahne malo vazduha, koji potom otežano i isprekidano izdiše.
– Oboljeli postaje modar, uplašen, sa ispucalim kapilarima u očima, na licu i vratu, odbija hranu. Ovaj stadijum bolesti traje par nedelja, da bi se nakon toga učestalost napada kašlja smanjivala i uslijedio dug period oporavka. Moguće komplikacije velikog kašlja su upala uha i pluća, krvarenja u mozgu i drugim organima, pojava popčane i preponske kile i druge, kaže dr Bjegović Đujić.
Opšte mjere prevencije kojima se smanjuje rizik za prenošenje svih respiratornih infekcija su redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje boravka u zatvorenom prostoru sa većim brojem ljudi, pojačana lična i higijena prostora u kojem boravimo, redovna fizička aktivnost i izbalansirana ishrana bogata vitaminima, mineralima i dijetnim vlaknima.
– Sve navedene mjere su ograničene efikasnosti u borbi protiv velikog kašlja, jer se radi o veoma zaraznoj bolesti koja se lako širi. Najefikasnija i najsigurnija mjera prevencije velikog kašlja, koja se decenijama uspješno primjenjuje u cijelom svijetu je vakcinacija. Upravo zahvaljujući vakcinaciji veliki kašalj je na našim prostorima postao zaboravljena bolest. Ali zbog smanjenog obuhvata djece vakcinacijom i izbjegavanja roditelja da dovedu svoju djecu na vakcinaciju u skladu sa kalendarom obavezne imunizacije u Republici Srpskoj stvorili su se uslovi da se ova bolest ponovo javi i to u velikom broju, napominje epidemiolog derventskog Doma zdravlja.
Vakcina protiv velikog kašlja daje se u tri doze u prvoj godini života, u uzrastu od dva, četiri i šest mjeseci. Prva revakcina se daje sa osamnaest mjeseci života, a druga pred polazak djeteta u školu. Vakcina se daje zajedno sa ostalim vakcinama predviđenim za taj uzrast u vidu vakcina koje nose naziv Pentaksim i Tetraksim.
– Pozivamo sve roditelje da redovno dovode svoju djecu na vakcinaciju, jer je to najbolji odraz brige roditelja za dijete. Svi roditelji čija su djeca propustila da na vrijeme prime vakcinu pred polazak u školu ili sa navršenih godinu u po dana treba da se jave svom porodičnom ljekaru ili pedijatru kako bi pregledali dijete i uputili ga na vakcinaciju. Svima nam je dobro poznata izreka „bolje sprečiti nego liječiti“, a vakcine nam upravo to omogućuju, kaže dr Bjegović Đujić.
Derventa Cafe
