Posljednja nedelja aprila obilježava se kao Nedjelja imunizacije u Evropi. Imunizacija kroz vakcinaciju predstavlja davanje imunoloških preparata sa ciljem podsticanja imunskog odgovora i zaštite od bolesti vakcinisane osobe.
Imunizacija je, uz snabdijevanje higijenski ispravnom vodom za piće, najznačajniji i najdjelotvorniji korak u borbi čovječanstva protiv zaraznih bolesti, navodi dr Milena Bjegović Đujić, specijalista epidemiologije u derventskom Domu zdravlja.
– Zahvaljujući upotrebi vakcina neke bolesti su potpuno iskorijenjene (velike boginje), dok su druge eliminisane u mnogim zemljama (dječja paraliza, difterija). Procjenjuje se da se zahvaljujući upotrebi vakcina godišnje sačuva između dva i tri miliona ljudskih života. Još jedan i po milon bi mogao biti sačuvan kada bi se vakcinisali svi, ističe dr BjegovićĐujić.
U našoj zemlji zakonom je propisana obavezna vakcinacija osoba odgovarajućeg uzrasta prema kalendaru vakcinacije protiv deset zaraznih bolesti.
– To su tuberkuloza, hepatitis B, difterija, tetanus, veliki kašalj, dječja paraliza, invazivno oboljenje uzrokovano hemofilusom influence tip B, male boginje, zaušnjaci, rubeola. Pored toga vakcinacija se obavljaprema kliničkim i epidemiološkim indikacijama protiv tetanusa, bjesnila, hepatitisa B, gripa, invazivnih oboljenja uzrokovanih pneumokokom i meningokokom, te vakcinacija putnika u međunarodnom saobraćaju, podsjeća dr Bjegović Đujić.
Prošle godine je u kalendar vakcinacije uvrštena devetovalentna vakcina protiv humanog papiloma virusa namjenjena osobama muškog i ženskog pola, starosti od jedanaest godina. Do petnaestog rođendana vakcina u Domu zdravlja i besplatna je, dok stariji snose troškove vakcinacije protiv HPV i primaju vakcinu u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
– Vakcina štiti vakcinisanu osobu, ali i osobe iz njene okoline na koje bi ona mogla prenijeti oboljenje kada bi se razboljela. Da bi cjelokupna zajednica bila zaštićena od zarazne bolesti potrebno je da najmanje 95% osoba bude vakcinisano protiv te bolesti. Na taj način zajednica stiče kolektivni imunitet i štiti svoje najslabije članove, osobe sa teškim oboljenjima i oslabljenim imunitetom koje same ne mogu biti vakcinisane, podsjeća dr Bjegović Đujić.
Tokom ove i prethodne godine naša i zemlje u okruženju suočile su se sa porastom broja oboljelih od zaraznih bolesti koje su zahvaljujući uspješnoj vakcinaciji bile pred eliminacijom – velikog kašlja i malih boginja.
– Nažalost jedan broj najmlađih, koji još nisu bili dovoljno stari da prime vakcine protiv ovih oboljenja je zaražen i nije uspio da se izbori sa ovim bolestima. Njihovi mladi životi ugašeni su na samom početku, poslije teških i iscrpljujućih borbi, samo zato što mnogi roditelji odlučuju da ne vakcinišu svoju djecu jer više vjeruju neprovjerenim informacijama i zastrašivanju na društvenim mrežama nego naučno potkrepljenim i jasnim dokazima o uspješnosti vakcinacije, govori specijalista epidemiologije o jednom od vodećih problema sa kojim se susreće u radu.
Derventa Cafe
