Ljetno računanje vremena počelo je jutros pomjeranjem kazaljki za jedan sat unaprijed, tako da se vrijeme u dva sata ujutro računalo kao tri sata.
Postoji nekoliko priča o nastanku koncepta ljetnog računanja vremena, a mnogi ističu da je sve krenulo od inicijative Benjamina Franklina, ali to nije sasvim tačno. Franklin je napisao satirično pismo časopisu The Journal of Paris (gdje je živio 1784.) sugerišući da će grad uštedjeti 64 miliona za vosak svijeća ukoliko bi građani ustajali prateći sunce.
Osnovna ideja je možda postojala, ali ljetno računanje vremena se nije koristilo još više od jednog vijeka. Nakon Franklina, britanski građevinar Vilijam Velet (William Willett) je lobirao u parlamentu da se promijeni vrijeme u aprilu i septembru kako bi se iskoristio duži ljetni dan, ali nije uspio.
Prvi grad koji je uveo praksu ljetnog računanja vremena bio je Tander bej (Thunder Bay) u Kanadi 1908. godine u cilju očuvanja dnevnog svjetla u zimskim mjesecima, dok je prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena bila Njemačka 1916. godine.
Naredno pomjeranje sata slijedi 30. oktobra, kada je predviđen povratak na zimsko računanje vremena.
Agencije
