Prijedlog budžeta grada Derventa za narednu godinu iznosi 24.481.000 maraka i veći je za 10,05 odsto u odnosu na osnovni budžet za ovu godinu.
Poručio je to u intervjuu za Srpskainfo gradonačelnik Dervente Milorad Simić, naglašavajući da je i ovim Prijedlogom zadržan karakter razvojnog budžeta.
Posebno ohrabruje što su odbornici Skupštine grada Nacrt budžeta za 2024. godinu usvojili jednoglasno.
– Negdje smo išli sa rastom, kao u socijalnim davanjima, jer je tu velika potreba, za boračke kategorije, nevladin sektor. Zadržali smo i sve one osjetljive tačke; prevoz đaka, podsticaj poljoprivredi, stipendije i sva druga izdavanja neće biti manja jer je u Prijedlogu budžet povećan za oko 2 miliona maraka, rekao je Simić, dodavši da će se Prijedlog budžeta naći na decembarskoj sjednici, kao i Plan kapitalnih ulaganja za narednu godinu u iznosu od 2 miliona KM.
Koji projekti su podržani u okviru Plana kapitalnih ulaganja za 2023?
Plan kapitalnih ulaganja iznosi 1,5 miliona KM, a najviše novca, nešto više od milion KM, predloženo je za izdatke za investiciono održavanje i adaptaciju saobraćajnih objekata, od čega je 950.000 KM namijenjeno za sanaciju i rekonstrukciju gradskih ulica, parkinga i trotoara, sa rekonstrukcijom vodovodne i kanalizacione mreže, i to ulice Kralja Petra I, 1. maja, Omladinske, Odreda vojvode Mišića i drugih. Za nabavku mamografa je predviđeno 150.000 KM, za projektovanje, usluge nadzora i ostale troškove za pripremu dokumentacije projekata 120.000, te za izgradnju sportskih terena, igrališta, objekata i ostale sportske infrastrukture 90.000 KM. Za nastavak izgradnje gradskog groblja izdvojeno je 60.000, za sanaciju mostova 80.000, a 50.000 KM za adaptaciju prostora za spomen sobu stradalim pripadnicima VRS.
Javne nabavke za gotovo sve projekte smo realizovali, a dobro je da ove godine realizujemo jako važnu stavku – Osinjski vodovod. Kompletiramo 180 kilometara vodovodne mreže za osinjski vodovod, čija je vrijednost 4,2 miliona KM, a izgrađen je bez zaduženja. To je projekat za 1.000 domaćinstava. Rekonstrukcija ulice Kralja Petra Prvog je u toku, a radovi su „teški“ 800.000 KM. Radimo još nekoliko vodovoda, a završili smo kalenderovački, vodovod u povratničkom mjestu Brezici, pa radimo i Kostreš i Donji Višnjik, i tako činimo zadovoljstva i korist ljudima povratnicima.
Grad je ponovo imao suficit iz prošle godine, kako?
Neraspoređeni suficit u 2022. godini iznosio je 1.616.389,70 KM, a neutrošeni suficit iz 2021. godine 443.884,32 KM, što ukupno iznosi 2.060.274 KM. Ta sredstva su se desila dobrom realizacijom PDV-a, vlastitih sredstava, većeg obuhvata poreza, i to u iznosu od više od 2 miliona. To su pokazatelji stabilnosti i nezaduženost, mala administracija i drugi faktori. Sama činjenica da su svi prisutni odbornici, njih 27, glasali za prijedlog raspoređenog suficita raduje.
Gdje je taj novac raspoređen?
Među važnijim stavkama je 750.000 KM za proširenje kapaciteta vrtića, a to je 140 djece koja čekaju na svoje mjesto u predškolskoj ustanovi. Taj podatak govori da se u Derventi radi, da ima posla i da su roditelji zaposleni. Iz suficita ćemo izdvojiti 95.000 KM za nastavak izgradnje ulice u industrijskoj zoni.
Naime, jedan investitor iz Njemačke, koji ovdje posluje duže od 15 godina, kupio je tri parcele u industrijskoj zoni, ali nije imao pristupni put, priključak vode i sve ostalo. To je moralan odgovor i opravdanje za pruženu ruku stranim kompanijama. Ja to ne volim kazati, ali zašto i ne, Derventa je grad koji ima više od 33 inostrane kompanije i taj trend ide naprijed; moramo biti svima pristupačni. Koliko god ta ruka bila ispružena za strane investitore, i našim domaćim privrednicima uvijek smo dostupni.
Iz suficita će biti izdvojeno 170.000 KM za sanaciju Ulice Odred vojvode Mišića sa uređenjem parkinga kod Stare crkve, 100.000 KM za nastavak radova na novim prostorijama FK Tekstilac, kao i 70.000 KM za pomoć u izgradnji vjerskih objekata, jer ono po čemu je Derventa poznata je i taj nivo tolerancije i razumijevanja.
Kada će početi obnova OŠ “Nikola Tesla”, koja je još prije tri godine oštećena u zemljotresu?
Javna nabavka za rekonstrukciju objekta škole i vanjsko uređenje raspisana je 10. novembra, a rok za prijem ponuda je 26. decembar, kada je predviđeno i njihovo otvaranje. Rekonstrukcija objekta škole procijenjena je na 4.098.866 KM bez PDV-a, a uređenje školskog dvorišta i igrališta na 251.593 KM, takođe bez PDV-a. Novac za rekonstrukciju, 5,2 miliona KM, obezbijedila je Vlada RS, dok je Grad Derventa do sada izdvojio oko 205.000 KM za pripremu neophodne dokumentacije.
Radi se o veoma zahtjevnom poslu, postupak je veoma komplikovan, a vrijeme nam nažalost nije išlo „na ruku“. Osim toga, do ove etape imali smo mnogo opstrukcija. Objekat je zahtjevan, radi se o građevini iz perioda Austrougarske, koja je pod zaštitom BiH, i svi elementi, a ima mnogo simboličnih – od sunčevog sata, otvora, pa i same fasade, moraju ostati vjerodostojni. Rok za izvođenje radova na objektu je 300 dana od uvođenja u posao, a za poslove niskogradnje 120 dana.
Da li Derventa stvarno zaslužuje epitet “ekonomskog tigra” u BiH, kako vas nazivaju?
Derventa je po nekim parametrima među najuspješnijim lokalnim zajednicama. U 868 različitih privrednih društava zaposlen je 6.741 radnik. Naši radnici su zaposleni većinom u realnom sektoru, a u administraciji je samo 2,5 odsto ukupnog broja zaposlenih. Ovdje posluju 33 strana preduzeća, 16 austrijskih, 10 italijanskih, četiri njemačke i tri kompanije sa kineskim kapitalom.
Zbog toga čak 400 miliona KM vrijednosti robe izvezemo na tržište EU i drugih zemalja, što je 38 odsto dobojske regije, 7,1 odsto ukupnog izvoza Srpske i 2,2 odsto izvoza BiH. Izvoz po glavi stanovnika je iznosio 14.598 KM, dok je uvoz daleko manji od ostvarenog izvoza.
REBALANS
Rebalansom budžet Dervente za ovu godinu povećan je za 3,455 miliona KM i iznosi skoro 25,7 miliona KM.
– Mi imamo samo 2,8 odsto kredita, dok je dozvoljeno 18 odsto. Nikada nisam bio zagovornik da se zadužujemo u izbornoj, a ni izvan izborne godine. Lako je zadužiti se, ali treba to sve kasnije vratiti. Da imamo ispravan pristup pokazale su tri uzastopne pozitivne ocjene revizije javnog sektora za 2014, 2018. i 2021. godinu. Nema lokalne zajednice u Srpskoj koja je to dobila, kaže Simić.
Srpskainfo