Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju i proslavljaju Badnji dan, dan uoči rođenja Gospoda Isusa Hrista – Božića. Badnji dan je veoma specifičan kao praznik, ispunjen mnoštvom običaja koji se razlikuju od mjesta do mjesta.
Glavno obilježje Badnjeg dana, odnosno ono po čemu je taj dan i dobio ime jeste badnjak. Badnjak predstavlja mlado cerovo ili hrastovo drvo koje se rano izjutra sječe u šumi i donosi kući, a istoga dana na Badnje veče loži na ognjištu.
Badnjak se sječe u ranu zoru, a sječe ga domaćin kuće ili najstariji sin. Kako običaj nalaže, prije nego li se posječe sa istočne strane, badnjaku se poželi dobro jutro i čestita praznik. Kao što je već rečeno, badnjak se siječe sa istočne strane kako bi pao prema istoku, a prvi iver koji se odsiječe domaćin uzima i sa sobom nosi kući. Vjeruje se da će kajmak tokom godine biti onoliko deobeo koliki se debeo iver zasječe. Potom se badnjak nosi kući, u današnje vrijeme se većinom prislanja uz ulazna vrata, a u večernjim satima domaćin ga pripremi za loženje tokom Božićne večere.
Drugi dio dana, ili Badnje veče za sobom nosi dosta običaja i vjerovanja. S obzirom da je taj dan poslednji dan posta pred Božić, za večeru se sprema posna hrana. Prije nego li se svi članovi porodice okupe oko trpeze, domaćin unosi badnjak u kuću i čestita svim članovima porodice Badnje veče, badnjak se loži za vrijeme badnje večeri ali i narednog dana, na Božić. Osim badnjaka, unosi se i slama koja se prostire na pod, a koja će kasnije okupiti sve ukućane. Prije postavljanja večere ukućani se okupljaju oko unesene slame pijuču, dok im domaćica u slamu baca lješnjake, orase i bombone. Pijukanju se najviše obraduju djeca.
Z. B. – Derventa Cafe
