Jedan od najstarijih mitoloških običaja koji se i danas održava u derventskim selima su Koledavci. Koledavce predstavlja povorka maskiranih koledara, koji idu od kuće noć uoči Materica, pravoslavnog praznika koji se praznuje na pretposlednju nedelju pred Božić.
Povorka je po svome sastavu najsličnija svatovskoj povorci, tu je neizostavni starješina, “mlada” u koju je prerušen muškarac, djever, stari svat, kum. Pored njih, u povorci su đak, te drugi koledari koji se maskiraju u jarca, bika, ovna.
Koledari krećući se kroz selo pjevaju pjesme, a predvodi ih starješina najčešće sa nekim muzičkim instrumentom. Starješina određuje put kojim se kreću, te kuće kod kojih će se zastati. Kućama kod koji će se zastati prilazi se sa pjesmom:
Koledo, ledeno.
Koledo, medeno!
Otvori vrata, domaćine,
Koledo, medeno!
Ova kuća poštena je
Koledo, ledeno,
Koledo medeno!
Ispred kuće se pjeva sve dok domaćin ne izađe, a kada se vrata otvore i domaćin ih ugosti, u kuću ulaze starješina, mlada, kum i djever. Ostali članovi povorke ostaju vani, imitiraju glasove životinja u koje su prerušeni, a većinom se kriju kako ih domaćin ili neko od ukućana ne bi prebrojao.
Vjeruje se da bi onaj ko bi ih uspio prebrojati ubrzo umro, ili neko iz njegove uže porodice. Svojevremeno su koledavci sa sobom nosili mačku ili neku drugu sitnu životinju, sakrivenu u torbi, kako ih niko ne bi mogao tačno prebrojati. Važno je napomenuti da se u povorci uvijek nalazi neparan broj koledara. Važno je napomenuti da u povorci nema žena, koledari mogu biti isključivo muškarci.
Starješina, mlada i djever u kuću ulaze sa poštovanjem domaćina, klanjaju mu se i pitaju ga za zdravlje njega i ostalih ukućana. Mlada cjeliva ruku domaćina, a i ostale ukućane.
Stari svat i kum nude domaćina rakijom, dok djever prinosi jabuku na koji se stavljaju pokloni za mladu. To je uglavnom novac, ili neki odjevni predmet, priglavci, marama, peškir.
Domaćin uvijek uzvraća sa poštenjem koje daje starješini, a koji se tada obraća domaćinu sa željom da mu kuća bude rodna i napredna, da naredna godina bude srećna i berićetna i drugo.
Sve dok se to odvija u kući, ostali članovi povorke koji se nalaze vani imitiraju razne glasove domaćih životinja, nakon čega počinju sa pjesmom “Otpremaj nas domaćine, Koledo”, čime pozivaju domaćina da daruje mladu i ostale kako bi mogli ići dalje.
Koledavci se daruju raznim namirnicama, brašnom, slaninom, mesom, rakijom, a uloga đaka u povorci jeste da čuva darove. Kada se prime darovi, koledavci se pozdrave sa domaćinom koji im zaželi srećan put, a oni nastavljaju dalje pjevajući pjesme u kojima zahvaljuju na darovima koje im je dao domaćin.
Ukoliko neki domaćin ne bi otvorio vrata koledavcima, oni bi mu oko kuće zavijali kao kurjaci i lajali kao psi, a zapjevali bi mu:
Ej domaćine, više kuće ti glogovi,
Niže kuće ti grobovi!
Ranije se gledalo da se grupe koledavaca ne bi susrele negdje u selu, jer ako bi se susrele nastala bi tuča. Danas toga nema, čak i ako bi se sreli, pozdravili bi se, nazdravili i nastavili dalje, svako svojim putem.
U našim krajevima još uvijek se koleda u selima : Sočanica, Lupljanica, Cerani, Osinja, Pojezna, Drijen, Kalenderovci, Detlak, Crnča, te u dobojskom kraju Jelanjska,Cvrtkovci, Mitrovići i Brestovo.
Derventa Cafe u saradnji sa Savkom Pećićem
