Zadružni savez Republike Srpske krovna je institucija poljoprivrednih zadruga RS-a, koji posluje u skladu sa Zakonom o poljoprivrednim zadrugama ovog entiteta, a na njegovom čelu je Rajko Kulaga, koji kaže kako je ovaj Savez i član i jedan od osnivača Zadružnog saveza Bosne i Hercegovine, piše Oslobođenje.ba.
Kazao nam je i kako taj državni savez trenutno ne vrši svoju funkciju u skladu sa svojim nadležnostima, prije svega zbog nemogućnosti formiranja organa Saveza u skladu sa zakonom i normativnim aktima Saveza.
– Zadružni savez Republike Srpske je samostalna, interesna i stručna poslovna organizacija koju su zadruge iz RS-a osnovale radi unapređivanja djelatnosti zadruga i zaštite njihovih zajedničkih interesa 1999. godine u skladu sa Zakonom o zemljoradničkim zadrugama RS-a, a registrovan je 2000, te mi ove godine obilježavamo 20 godina od osnivanja, kazao je Kulaga.
Neaktivne zadruge
Zadružni savez Republike Srpske pruža stručnu i drugu pomoć pri osnivanju i unapređivanju poslovanja zadruge, zastupa interese zadruga pred organima i organizacijama i bankarskim i drugim finansijskim organizacijama u oblasti zadrugarstva, organizuje i podstiče stručno usavršavanje, naučnoistraživački rad i informativno-izdavačku i propagandnu djelatnost od interesa za unapređivanje zadrugarstva, predstavlja zadruge u inostranstvu i ostvaruje saradnju sa međunarodnim zadružnim organizacijama, obezbjeđuje obavljanje zadružne revizije koja je u skladu sa zakonom obavezna za sve zadruge i provodi se jednom godišnje, stara se o unapređivanju zadrugarstva, vodi evidenciju o zadrugama i zadružnu statistiku, donosi opšta pravila kojima se uređuje primjena zadružnih principa i obavlja druge poslove od značaja za poslovanje zadruga propisane zakonom i pravilima Saveza.
– Zadružni savez Republike Srpske posluje i odnose sa svojim članicama uređuje na zadružnim principima dobrovoljnosti i otvorenosti prema članstvu, demokratske kontrole poslovanja, poslovne autonomije i informisanja članica i međuzadružne saradnje i brige za zajedništvo, kaže Kulaga u razgovoru za Oslobođenje.
Koliko članova imate i čime se oni bave?
– Prema podacima iz Zadružnog registra, Republika Srpska raspolaže sa respektabilnim brojem zadruga u kvantitativnom smislu, ali jedan od osnovnih problema je poslovna neaktivnost zadruga. Od 382 registrovane zemljoradničke i poljoprivredne zadruge, 110 zadruga predstavlja poslovno aktivne i novoosnovane zadruge, 62 zadruge imaju pasivan poslovni status koje imaju trenutne probleme u poslovanju ili su u postupku pokretanja poslovnih aktivnosti, 178 zadruga je poslovno neaktivno i to su uglavnom stare zadruge i jednim dijelom nove zadruge registrovane za provođenje određene projektne aktivnosti, nakon čega su prestale sa radom, a u 32 zadruge u toku je likvidacioni ili stečajni postupak. Dakle, preko 50 posto zadruga nema nikakvu poslovnu aktivnost, što stvara nerealnu sliku o zadrugarstvu RS-a. U Registru se odvojeno vodi statistika za zadruge u kojima je završen stečajni ili likvidacioni postupak. Prema prikupljenim podacima, u 73 zadruge je završen postupak stečaja i likvidacije i iste su brisane iz sudskog registra. Članstvo zadruga u Savezu je dobrovoljno, zadruge se najvećim dijelom bave ugovaranjem proizvodnje sa zadrugarima i kooperantima, nabavka repromaterijala za zadrugare i kooperante, obavljanje usluga, skladištenje i prodaja njihovih proizvoda. Osim ugovaranja proizvodnje, značajan broj zadruga ima i sopstvenu proizvodnju.
Povećava li se posljednjih godina broj zadruga ili se smanjuje? Pitam Vas to jer se veliki broj poljoprivrednika sve više odlučuje na gašenje proizvodnje jer im se ne isplati…
– Uprkos otežanim uslovima privređivanja u cjelokupnom privrednom sistemu, pa samim tim i u oblasti poljoprivrede i zadrugarstva, povećava se taj broj, imamo tendenciju osnivanja novih zadruga, iz godine u godinu to raste u skladu sa Zakonom o poljoprivrednim zadrugama. Dakle, broj novoosnovanih zadruga konstantno raste, u posljednje dvije godine registrovano je preko 30 novih zadruga, što dokazuje i potvrđuje da su zadruge najpogodniji oblik organizovanja, prije svega malih i srednjih poljoprivrednih gazdinstava.
Koje su prednosti udruživanja u zadruge?
– Zadruge su dobre za poslovanje svih vrsta gazdinstava i obrta, od sitnih farmera do velikih gazdinstava koja su i nastala u većini slučajeva zahvaljujući udruživanju u zadruge. Znači, naša je orijentacija podrška poslovnoj aktivnosti poljoprivrednih gazdinstava, i cilj nam je da se oni organizuju da bi mogli zajednički nastupiti kako u proizvodnji tako i na tržištu. Situacija je takva kakva jeste i svima je teško, a bez organizovanja u zadruge ili neke druge oblike udruživanja poljoprivrednih proizvođača, sve će im biti teže.
Teško stanje
Mi imamo zajednički nastup na tržištu, to je jedna od osnovnih prednosti zadruge, a jedna od drugih prednosti je što su zadrugari ujedno i vlasnici zadruge, odlučuju i kreiraju poslovnu politiku zadruge, a imaju određene pogodnosti u odnosu na one koji nisu članovi kod obavljanja poslovne saradnje sa zadrugom (podjela ostvarene dobiti, povoljnije cijene itd.).
Znamo da je stanje u poljoprivredi generalno loše, ali koje kulture se još drže dobro?
– Stanje jeste vrlo teško, radi se pod otežanim uslovima, nekonkurentna je i skupa proizvodnja, otežani su uslovi na tržištu, posljednjih godina imamo i probleme sa klimatskim promjenama, što iziskuje dodatne troškove u proizvodnji, te se moramo prilagođavati savremenim uslovima proizvodnje, što, između ostalog, podrazumijeva navodnjavanje, protivgradnu zaštitu i tako dalje. Velika su investiciona ulaganja i bez podrške države, poljoprivreda neće moći napraviti veći iskorak. Što se tiče zadružnog sektora RS-a, imamo uspostavljene partnerske odnose sa Vladom RS-a i resornim ministarstvom za poljoprivredu i u skladu sa tim ostvarujemo podršku poslovnim aktivnostima Saveza i zadrugama. U cilju razvoja i unapređenja poljoprivrednog zadrugarstva, uz podršku resornog ministarstva, trenutno radimo na izradi i donošenju strateškog akta Program zadružnog razvoja RS-a za period 2019-2025. kojim ćemo definisati pravce, ciljeve i mjere budućeg razvoja i reforme zadružnog sektora RS-a u skladu sa iskustvima iz zemalja EU. Zadrugarstvo bez podrške države ne može opstati. Što prije shvatimo suštinu i potrebu udruživanja u zadruge, prije će i nama svima biti bolje.
Može li se živjeti od tog posla?
– Sigurno da može čim se ljudi bave ovom proizvodnjom, ali da je teško, jeste. Uspijevaju to, prije svega, zahvaljujući poticajima koje dobijaju, ali bez veće podrške teško bi mogla opstati gazdinstva. Jedan od problema je i odlazak mladih ljudi, kojih je i u ovoj oblasti sve manje. Stoga je zadatak zadruga da kroz programe i projekte pokušaju da zadrže ljude na selu, da ostanu ovdje i da se tu i zaposle kroz zadružne projekte. Imamo tu i određene projekte međunarodnih zajednica, ali moramo svi zajedno raditi na tome da bi nam bilo bolje.
