Vijesti Društvo Stari most – Kulturno-istorijsko naslijedje ili ne?

Stari most – Kulturno-istorijsko naslijedje ili ne?

0
Stari most u godini kada je sagrađen

Stari most jedan je od prepoznatljivih simbola grada Derventa, koji već 85 godina, osim što spaja ljude sa desne i lijeve obale Ukrine, povezuje istočni i zapadni dio Republike Srpske, te naselje Derventu spaja u jednu cijelinu – administrativnu, privrednu i kulturnu. Takođe, u srcima Dervenćana most zauzima posebno mjesto.

Njegovo višedecenijsko postojanje dovelo je do „potrošenosti materijala“ te svakodnevna opterećenost saobraćajem, kao i povremeni „nasrtaji“ vode tokom poplava doveli su do toga da je danas most u lošem stanju, te je potrebno preduzeti mjere, kako bi most zablistao u novom (starom) svijetlu.

Mišljenja smo da Stari most u Derventi treba obnoviti, i prije svegag sačuvati njegov prepoznatljivi izgled kao značajnog građevinskog dobra Dervente. Potrebno je renovirati konstrukciju u skladu sa pravilima struke za objekte od istorijskog značaja, ali tako da ne bude promijenjen njegov gabarit i izgled mosta koji krasi Derventu 85 godina. Most ima dovoljno široke automobilske trake za nesmetan saobraćaj u dva smjera, kao i pješačke staze (trotoare) za kretanje pješaka u oba smjera. Prilikom obnove, potrebno je da se obrati pažnja na završni sloj odnosno oblogu.

Nema adekvatnog razloga za sklanjanje kaldrme, koja nikada nije vraćena. Kaldrma odgovara trenutnoj brzini kretanja automobila i vraćanjem kaldrme, most bi vratio svoj izvorni izgled, a samim tim i sigurnu kandidaturu za objekat koji treba uvrstiti među zaštićene kulturno-istorijske spomenike. Vraćanje kaldrme vraća „stari duh“ grada, a svjedoci smo toga i da mnogi evropski gradovi u centralnim jezgrima i dalje imaju kaldrmu staru više stotina godina, a saobraćaj na tim dijelovima je prisutan.

Osim što trenutni gabariti Starog mosta zadovoljavaju skoro sve potrebe, 150 metara uzvodno od njega planirana je izgradnja nove pješačke promenade – mosta kojim će biti spojen novi i stari park, te samim tim frekventnost pješačkog saobraćaja na Starom mostu će biti smanjenja. Zbog toga nije potrebno proširivati gabarite Starog mosta, jer Derventa nema potrebu za dvije pješačke promenade u razmaku od 150 m, pa niti u toku vašarskih dan kada je najveći broj šetača u godini.

Crtice iz istorije Starog mosta

Poslije Prvog svjetskog rata, između dijelova grada Rampa i Sajmište, 200 metara uzvodno od mosta „Starača“, izgrađen je novi drveni most. Radove na podizanju mosta vodio je Franjo Hofman sa pomoćnicima Franjom Raometovićem i Petrom Dusparom. Preko ovog mosta obavljan je saobraćaj između Dervente i okolnih sela te Prnjavora i Banja Luke. Most je bio značajan i zbog prilazu sajmištu i vašarištu na lijevoj obali Ukrine. Most je brzo propao – prvo je stradala ograda, a potom i pod koji je istrunuo. Negdje oko 1935. godine sa mosta je pala starica u rijeku i utopila se. Ovaj slučaj podstakao je upravu Vrbaske banovine iz Banje Luke da izgradi novi most.

Glavni radovi na podizanju novog betonskog mosta izvođeni su tokom 1936. godine, za vrijeme niskog vodostaja. Izgradnja mosta završena je do kraja te godine. U beogradskim novinama „Vreme“, iz 1938. godine, navodi se: „U nizu javnih radova koje je izvela Banska uprava Vrbaske banovine, dolazi kao jedan od najznačajnih, most od armiranog betona na rijeci Ukrini u Derventi. Ovaj most je, u isto vrijeme, naljepši je most u Vrbaskoj banovini, na putu Derventa – Banja Luka.“

Most je djelimično srušen u toku Drugog svjetskog rata, oko 1945. godine. Poslije rata narod je uspio da ostatke srušenog mosta iskoristi te izgradi improvizovani prelaz preko mosta, odnosno Ukrine. Most je obnovljen i pušten u promet u septembru 1950. godine. Na svečanosti koja je upriličena tom prilikom prisustvovale su stotine građana sa obje strane rijeke, a na mostu je bio natpis: „Izgrađeni most predajemo Titu i narodu“.

Most nije srušen u ratu 1992. godine, ali je bio djelimično oštećen. Po završetku rata, odnosno 2002. godine most je saniran, a kaldrma je zamjenjena. Veće intervencije na mostu izvedene su 2012. godine, a njegov izgled sačuvan je do danas.

Iskustva drugih

Svjedoci smo da mnogi narodi, pogotovo narodi sa dugom tradicijom i kulturom, njeguju običaje, ali i objekte, jer je arhitektura sastavni dio kulturološkog perioda u kome se nalazi narod u datom vremenu. Da ne bismo zaboravili svoje korijene, potrebno je da njegujemo arhitekturu tih vremena iz kojih objekti dolaze, jer koliko god nama to danas izgledalo suludo ili apsurdno, istorija je dio nas i ona nas je oblikovala da budemo ovakvi kakvi smo danas.

Svi mi volimo otići u gradove u okruženju, ali i u svijetu, da vidimo koja su to mjesta koja turisti posjećuju, volimo fotografisati se i imati uspomenu na to mjesto. Nemamo tvrđave kao Beograd, Novi Sad, Banja Luka, Doboj, Jajce ili neki drugi gradovi, ali zato imamo Stari most. Da su Česi srušili Karlov most u Pragu, danas Prag ne bi imao simbol grada. Možda su ova poređenja za nekog nerealna, ali suština je da treba da čuvamo ono što imamo, što su naši preci napravili i što je opstalo u ratovima, a ne da nesmotreno donosimo odluke o simbolima grada i kulturnom identitetu svih nas.

Naša kulturna dobra

Derventa kao jedan od najvećih simbola ima Derventski vašar, koji je odnedavno nematerijalno kulturno dobro Republike Srpske te zgrade Osnovne škole „Nikola Tesla“ i Narodne biblioteke „Branko Radičević“ koje su pod zaštitom države kao kulturno-istorijski spomenici i oslikavaju period vladavine Austrougarske. Da smo uništili te simbole ili im promjenili oblik, na jedan način bismo izgubili identitet grada, ali i ljudi, našu istoriju i sjećanja na jedan period koji je ostavio dubok trag na ovim prostorima.

Prijedlog

Predlažemo da se razmišlja o gradnji novog mosta na lokaciji mostova iz turskog i austrougarskog perioda, odnonso mosta koji bi spajao Omeragiće i Novo naselje sa Srpskom varoši i Potočanima. To je ozbiljan infrastrukturni projekat, ali naš grad je u proteklim godinama realizovao i mnogo veće i obimnije projekte. Izgradnjom trećeg mosta stanovnici sa lijeve i desne strane Ukrine bi imali bržu komunikaciju sa gradskim centrom, samim tim bi se rasteretio Stari most.

Napomena: Prilikom sakupljanja istorijskih podataka korišćena je knjiga „Derventa između dva svjetska rata“, stare novine i razglednice te fotografije Savka Pećića i Damira Kljajića.

Nikola Brković, student završne godine AGGF-a Banja Luka
Siniša Ćustić, student završne godine AGGF-a Banja Luka
Silvan Brestovac, dipl. ing. građevinarstva
mr Damir Kljajić

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Derventa Cafe. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja, provociranja i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja.

Portal Derventa Cafe zadržava pravo da obriše komentare bez bilo kakve najave i objašnjenja te da preda podatke o IP adresama nadležnim institucijama u slučaju zahtjeva.

Please enter your name here