Vijesti Društvo Vječna prebivališta nepoznatih: Neistražena groblja u Gornjoj Osinji – FOTO

Vječna prebivališta nepoznatih: Neistražena groblja u Gornjoj Osinji – FOTO

1

U selu Gornja Osinja, iznad rječice Ojdanica, nalazi se jedno poveliko uzvišenje zvano Grobljište, ispod koga je naseljeno nekoliko kuća porodice Ćustić.

Sa južne strane, brdo se spušta u dolinu – prosjek, pa se pogled daleko pruža, a sa istoka se, uz sedlasti oblik, blago penje do kuća Kojadinovića, na samoj granici sela Osinje i Crnče. Obraslo je šibljem, ostrugama i trnjem, veoma je bogato krečnjakom škriljcem, kojeg mještani kopaju i rasipaju po kiselim zemljištima i tako u njega unose kalcijum, pa nakon toga usjevi na takvoj zemlji veoma dobro uspijevaju i daju dobar rod.

Ispod brda i pored kuća Ćustića prolazi makadamski put koji ove, inače zabačene, ali lijepe krajeve, povezuje sa centrom sela Osinja i to je jedini put za izlaz u svijet ovih mještana, koji se bave zemljoradnjom i uzgojem stoke. Čitav kraj je bogat starim voćkama, a skoro kod svake kuće se može naći stara, bijela i crna vinova loza, koja se ne sadi u čokote, nego loze rastu preko drvene skele. Ispod skele su napravljene klupe i sto, gdje se po ljetu mještani odmaraju ispod hladovine.

Intresantno je da kraj izgleda dosta siromašan na škrtom i kamenitom zemljištu, ali je zato ravnica uz rječicu Ojdanicu veoma bogata i plodna. Postoji više izvora vode, pa svaka kuća ima uređen izvor i voda je prirodnim padom dovedena do kuća.
Iz ovog kraja, potiče i poznati srpski glumac Slobodan Ćustić, koji sada živi i radi u Beogradu i rijetko navraća u svoje rodno mjesto.
Ljudi na brdu, zvanom Grobljište ne obrađuju zemlju, niti kopaju više krečnjak, jer su prilikom kopanja naišli na ljudske kosture i od tada, kažu ne žele više da uznemiruju vječna počivališta nepoznatih ljudi, koji su tu sahranjeni.

Milovan Ćustić

Na tom mjestu se nekad moglo vidjeti mnogo nadgrobnih spomenika od kojih je do sad sačuvan samo jedan u obliku sljemena i okrenut je prema sjevero-istoku, a sadašnje mjesno stanovništvo ne pamti niti zna koji je narod tu nekad davno živio.

– Moj otac je posjedovao ovo zemljište na kojem se nalazilo mnogo nadgorbnih spomenika i prodao ga komšiji Kojadinoviću iz sela Crnča. On je spomenike povadio i prodao nekom čovjeku iz sela Pojezna da „sprži“ od kamenja kreč. Kad je ovaj vidio da su to spomenici, nije htio da od tog pravi kreč, nego je sve bacio u rječicu Ojdanicu. Od tad je u kući Kojadinovića sve pošlo naopako, pa se ni u čemu nije dalo. Svi su ga u selu savjetovali da to ne čini, a on se nije na to obzirao, veli Milovan Ćustić.

On pokazuje spomenik koji je sačuvan i površinu na uzvišenju kako – mještani nazivaju Grobljište, gdje je bilo mnogo spomenika. Na mjestu je kopan krečnjak i mogu se vidjeti kosti od ljudskih kostura, koje su razbacane svuda. Kad su u krečnjaku pronađeni ljudski kosturi i lobanje, tad su mještani odmah prestali kopati krečnjak bagerima.

Za ovo groblje se vežu razne, ne baš pouzdane priče, da je tu živio narod još u rimsko doba, pa da su to ratnici sa boja na Kosuvu iz ovih krajeva, koji nisu sahranjeni po običaju „hrišćanskom“, da bi se zatr’o trag pred najezdom Turaka, koji bi se osvetili. Drugi opet kažu da su tu živjeli Madžari i da su to njihova groblja, a neke priče se protežu na Grkove – Kaure i Cincare, koji su živjeli na ovim prostorima prije dolaska Turaka.

Važno je napomenuti da po selu Osinja, Crnča i Velika Sočanica, Gornji Cerani i Lupljanica ima dosta ovakvih sličnih uzvišenja na kojima su prilikom kopanja kamena i krečnjaka pronađeni ljudski kosturi. Za svako od njih narod ima svoju priču, onako kako mu odgovara po pripovijedanju, koja su prenošena s koljeno na koljeno. Tako, u selu Crnča, kažu da se na jednoj humci, zvanoj Gričina, veče pred Blagovijesti pojavljuje vatra i da tu ima zlata, ali ga ljudi nikad nisu mogli pronaći jer ga kriju duhovi.

– Ovi pronađeni ljudski kosturi ne odgovaraju veličini današnjeg čovjeka. Kosti nogu i ruku su mnogo duže, a lobanje veće. Meni je pričao poljoprivredni tehničar Blagoje Đurić iz Dervente da su to neka grčka groblja, kaže mještanin Ljubo Ćustić.
Ljubo Ćustić kaže da su to groblja od naroda koji je sa ovih krajeva davno nestao, još prije dolaska Turaka na ove krajeve, oko 1580. godine.

U knjizi Milenka S. Filipovića „Prilozi etnološkom poznavanju severoistočne Bosne“ se pominje da su davno na ovim krajevima živjeli Madžari i Grci – Kauri, pa postoji vjerovatnoća da se radi o grobljima ovih naroda, kojih više nema.

– Sjeverna Bosna je svojevremenom bila pod madžarskim uticajem, a na mahove i pod madžarskom vlašću. Od njih su je uzeli Turci, tek 1526. godine. Vladevina Madžara toliko se usjekla u narodno pamćenje da se gotovo sve starine pripisuju njima. Naročito se stara groblja pripisuju njima, a jedno tako se nalazi kod Dubočca. Mnogo se priča o tome kako su pojedinci na putovanjima po Ugraskoj (kao vojnici) nailazili na ljude koji su im kazivali da su im preci iz pojedinih sela u okolini Dervente, zapisao je Filipović.

Sačuvani spomenik na Grobljištu izgledom odgovara opisu kojeg je Filipović dao, odnosno da se radi o spomenicima iskelesanim od mjesnog kamena krečnjaka na sljeme i postavljenim prema sjevero-istoku.

Mještani Gornje Osinje i Crnče nerado dolaze na Grobljište, jer vjeruju da se nešto loše desiti onom ko gazi i uništava spomenike po nepoznatim grobovima. Naročito noću ga zaobilaze, jer se često, kažu, zna pojaviti prikaza. Od ovog naročito strahuju djeca, kojih je ovdje za razliku od nekad, nažalost sve manje i na prste se mogu izbrojati.

(Neki od aktera ove priče nisu živi, jer je priča pisana prije više od 10 godina i objavljena u novinama „Glas Srpske“ i u mojoj knjizi „Derventske kasakade“ 2005.)

Savko PEĆIĆ PESA

1 komentar

  1. Zamolio bih gospodina Savka da mi ostavi svoj email ukoliko ima ikakvu literaturu koja se odnosi na Derventu prije 1914.
    Hvala unaprijed!

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Derventa Cafe. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja, provociranja i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja.

Portal Derventa Cafe zadržava pravo da obriše komentare bez bilo kakve najave i objašnjenja te da preda podatke o IP adresama nadležnim institucijama u slučaju zahtjeva.

Please enter your name here