“Kroz srpski jezik sa osmijehom” – AUDIO

0

Sala Narodne biblioteke „Branko Radičević“ bila je premala za sve one koji su željeli da čuju humorističnu besjedu „Kroz srpski jezik sa osmijehom“ poznatog lingviste Milorada Telebaka.

11736903_877640412326101_813519833_n

Ova jezička komedija, koja ima prepoznatljiv Telebakov potpis, nastoji da na zanimljiv način, kombinacijom šala i anegdota, slušaocu ukaže na neke ustaljene pravopisne i druge jezičke greške koje se na takav način lakše otklanjaju. Gramatika i pravopis se decenijama ne uče u školama, zbog čega od nepismenosti ne mogu pobjeći ni obrazovani slojevi društva koji moraju poznavati standardni jezik, bez obzira čime se bavili. Živimo u vremenu u kojem je zacarila polupismenost, koja je teža i opasnija od nepismenosti, jer se jezik nikada nije manje učio, a više govorio i pisao.

– Nekada je pisao samo onaj koji zna, dok danas pišu svi. Nepismen čovjek se neće baviti pisanjem, dok polupismen hoće, misleći da zna, i zato je, po mom mišljenju, opasnija polupismenost, spomenuo je Telebak i ulogu medija u jezičkoj krizi. Slična pojava, koja slabi srpski jezik, javlja se i kroz „inflaciju“ novih jezika koja je karakteristična za ovo podneblje, a taj proces, smatra Telebak, još nije gotov.

Jezik je ugrožen i kroz dominaciju anglicizama, odnosno njihovom neracionalnom upotrebom. Korištenje stranih riječi nije nikakva novost niti neprirodna pojava, ali se one trebaju koristiti samo kada nemamo odgovarajuću riječ u svom jeziku, tako da ova prijetnja ima i izraženu unutrašnju dimenziju. Pored toga, kod nas je zapostavljena ćirilica kao izvorno srpsko pismo nauštrb latinice, dok je u okolnim zemljama situacija po ćirilicu i teža.

Jezik je oruđe nauke i kulture za kojeg je jedan narod sudbinski vezan, bez kojeg nema napretka i bez kojeg je nemoguće prenositi dostignuća na buduće generacije, te vršiti najosnovniju komunikaciju. Zbog toga je jezik važno štititi i kroz institucije, a kao pozitivan primjer Telebak je naveo rezultate Srpske akademije nauke i umjetnosti, u čijem radu i sam učestvuje kao član odbora za standardizaciju srpskog jezika i fonologiju. Za razliku od sličnih odbora pri Akademiji nauka i umjetnosti RS koji nisu zaživjeli, djelovanje SANU je iznjedrilo nekoliko kapitalnih djela poput novog Riječnika srpskog jezika, Normativne gramatike srpskog jezika, te Pravopisa, koja predstavljaju teorijsku osnovu ka povratku srbistici.

Upravo u povratku srbistici i ćiriličnom pismu, izučavanju u školama gramatike, pravopisa i književnosti u vezi sa srpskim jezikom, Telebak vidi rješenje problema sa kojima se susreće naš jezik. Takođe, sa velikim zadovoljstvom ističe da je tokom decenija bio autor oko 400 radijskih i televiziskih emisija i preko stotinu besjeda kojima je uspio da ostvari svoj cilj i jezik približi narodu, te pokaže da „gramatika nije drvena motika“.

Audio zapis Telebakove besjede poslušajte OVDJE.

B. Nikolić – Derventa Cafe

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljena.

Možete koristiti sledeće HTML atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>

*

code