U rubrici “Lica grada” naši sugrađani preporučivaće vam tri najbolje knjige koje su pročitali, muzički bend ili album koji vole da slušaju, te film koji je ostavio poseban utisak na njih.
Svoje prijednoge ovog vikenda predstavila nam je modna dizajnerka Maja Knežević Birmančević. Nakon završetka dodiplomskih studija na Fakultetu za umetnost i dizajn u Beogradu, te sticanja zvanja dizajnera odjeće i tekstila, Maja je upisala je okončala master studije u Danskoj. Zajedno sa svojim kolegama sa fakulteta, Maja je imala priliku da svoj master rad predstavi u okviru revije „Future of Fashion 2017“ na „Copenhagen Fashion Week-u“.
LITERATURA
1 – “Devojka sa pomorandžama“, Justein Gorder
Priča prati 15-godišnjeg Georga i njegov iznenadni susret sa ocem kroz pisma koja mu je ostavio usled prerane smrti dok je ovaj još bio 4-godišnjak. Djelo odiše misterijom i istrajnim traganjem, hrabrošću, smislom života i njegovim vrijednostima, a sve to isprepleteno posebnom ljubavnom pričom. Zaista inspirativno i u isto vrijeme tužno i lijepo djelo za razmisljanje.
2 – “1984“, Džordž Orvel (George Orwell)
S obzirom da je ovaj roman nastao 1949. njegova važnost je danas još značajnija s obzirom na vrijeme u kojem živimo. Radnja se dešava u izmišljnoj zemlji Okeaniji u kojoj živi totalitarno društvo pod apsolutnom vlašću Partije u kojoj dominira kult ličnosti. Kontrola i manipulacija je prisutna u svakom momentu putem ekrana, mikrofona i kamera, a individualnost u bilo kom smislu strogo zabranjena. Roman prati Vinstona Smita (Winstona Smith) i njegovo „buđenje“ iz sistema. Djelo šalje niz poruka i podsjeća čitaoca koliko je bitna svakodnevna osvještenost i kritičko razmisljanje.
3 – “Senka Vetra“, Karlos Ruiz Sfon
Ovo je jedna posebna knjiga koja odiše mistikom i u isto vrijeme toplinom međuljudskih odnosa, kao i ljepotom njegovanja ljubavi prema knjigama. Radnja se dešava u Barseloni 1945. i prati život dječaka Danijela, sina trgovca antikvitetnih knjiga. Danijel pokušava gubitak majke da preboli “susretom” sa knjigom mističnog Hulijana Karaša, koju „spašava“ iz groblja zaboravljenih knjiga i koja mijenja njegov život iz korijena.
„Ovo mesto je tajna Danijele, svetilište. Svaka knjiga, svaki svezak koji vidiš, ima dušu. Dušu onoga koji ju je napisao, i dušu onih koji su je pročitali i živeli sa njom. Svaki put kad neka knjiga promeni vlasnika, svaki puta kad neko klizi pogledom po njenim stranicama, njen duh raste i jača… Kada neka biblioteka nestane, kada neka knjižara zatvori svoja vrata, kad se neka knjiga izgubi u zaboravu, mi koji poznajemo ovo mesto, čuvari, pobrinemo se da stigne ovamo. Na ovom mestu knjige kojih se više niko ne seća, knjige koje su se izgubile u vremenu, žive zauvek, čekajući da stigu jednog dana u ruke nekog novog čitaoca, nekog novog duha. U prodavnici ih mi prodajemo i kupujemo ali knjige zapravo nemaju vlasnika. Svaka knjiga koju ovde vidiš bila je nečiji najbolji prijatelj“
FILM – “Stalker”, Andrej Tarkovski.
Radnja filma je zasnovana na putovanju trojice ljudi u zabranjeno postapokaliptično mjesto zvano “Zona”, zatvoreno od javnosti u kojem obitava poseban zakon prirode, u kojoj pogrešan korak može završiti kobno. Razlog putovanja je soba želja u koju žele da zakorače jedan naučnik i jedan pisac, a kroz zabranjeno mjesto može da ih vodi samo “Stalker”, kao jedini poznavalac Zone. Vizuelni detalji, poput prirode koju Tarkovski posebno naglašava, i neizvjesnost puta obojenim simbolima predstavlja pravo filmsko djelo.
Sam Tarkovski je rekao: “Najopštije govoreći, to je tema ljudskog dostojanstva; šta je dostojanstvo i na koji način čovijek pati ukoliko nema samopoštovanja“.
MUZIKA – Rodrigez Sixto. Sasvim zaboravljeni umjetnik kojeg porede sa Bob Dylanom, koji je stvarao 60-ih godina i nakon dva snimljena albuma sasvim nestao iz svijeta muzike, pri tom prošavši potpuno nezapaženo na domaćoj američkoj sceni. Iz anonimnosti ponovo ga bude fanovi iz Južne Afrike, na koju je ostavio značajan uticaj, što je moguće vidjeti iz dokumentarnog ostvarenja „Searching for a sugar man“. Rodrigez je pjesnik čiji tekstovi govore o siromaštvu, borbama radnika, politici, gradovima koji nestaju, što nažalost nisu nepoznate teme ni danas.
Derventa Cafe
