Jedna od najbrojnijih i najvećih mjesnih zajednica naše opštine, koja obuhvata Gakovac i dio Dželinjaka, te broji oko 2 700 registrovanih birača, susreće se sa brojnim problemima i poteškoćama.
Obzirom na to da dio mjesne zajednice ulazi u prvu gradsku zonu, zadnjih desetak godina višestruko je povećan broj stanovnika, naročito na Gakovcu, iz čega proizilazi i potreba za izgradnjom odgovarajuće infrastrukture. Upravo su se sa tom problematikom susreli članovi novog saziva Savjeta mjesne zajednice u kojom se, pored predsjednika Branislava Đurđevića, nalaze i Đorđo Nikolić, Jasmin Stanić, Vujadin Ćelić, Ljuba Benezada, Pero Nedinić i Nada Ćelić. Dogovorili su se da svako preuzme odgovornost za dijelove mjesne zajednice iz koje dolaze.
Zbog razuđenosti ove mjesne zajednice, raznovrsni su i problemi sa kojima se susreću. Zajednički problem je to što ne postoji kancelarija za rad članova savjeta, jer prostor u Vatrogasnom domu, koji je dodijeljen za tu namjenu je zauzet i neuslovan, kao i nedostatak zelenih površina, koje bi se mogle iskoristiti za izgradnju dječijeg igrališta. Jedino takvo, koje se nalazilo kod „Bijelih zgrada“, porušeno je zbog izgradnje stambene zgrade. Poteškoće stanovnicima čitave zajednice prave i neodržavanje sporednih ulica za vrijeme zimske sezone, zbog čega često ostanu neprohodne i odsječene od prilaza glavnim ulicama, neriješeni imovinsko-pravni odnosi i slično.
Najveći problemi sa kojima se susreću stanovnici Dželinjaka su klizišta koja su se pojavila još 2010. godine, za vrijeme prvih velikih poplava.
– Dio problema biće riješen kroz projekte finansirane iz nedavno usvojenog kreditnog zaduženja, ali je pitanje da li će se mijenjati samo asfaltna podloga ili će se raditi i na otklanjanju uzroka. Dio poteškoća stanovnika tzv. „Prvog kvarta“ mogao bi se riješiti češćim nasipanjem neasfaltiranih dijelova, a neophodno je i postavljanje odgledala na pojedinim raskrsnicama, radi bolje sigurnosti u saobraćaju, dodaje Branislav Đurđević.
Duž „granice“ između Gakovca i „Prvog kvarta“, u Ulici 1. maja, nalazi se nekoliko starijih, ratom devastiranih objekata, zbog kojih je narušen izgled grada, kao i sigurnost naših sugrađana koji svakodnevno prolaze tom ulicom. Rješenje ovog problema će, prema svemu sudeći, morati sačekati definisanje pozitivno pravnih propisa za nemali broj sličnih slučajeva na teritoriji čitavog grada.
Gakovac, sa druge strane, muče nešto drugačiji problemi. Iako i tu postoji potreba za nasipanjem, asfaltiranjem i rasvjetom u pojedinim ulicama (Kolubarska, Krfska, Solunska i slično), velike probleme stvaraju neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji onemogućavaju trasiranje pojedinih ulica, od kojih pojedini nisu riješeni već duže od 25 godina. Zbog rekonstrukcije Ulice Marije Bursać, višestruko je povećana i frekventnosti saobraćaja Solunskom ulicom, koja spaja Gakovac i Čardak. Iako je proširena i nasuta tucanikom, a najavljeno je i postavljanje neophodne saobraćajne signalizacije, postoji potreba za njenim asfaltiranjem. Pozitivan primjer riješenih imovinsko-pravnih odnosa je staza kojim je ova mjesna zajednica povezana sa Jasikovačom.
Ipak, najpotrebniji infrastrukturni objekat je izgradnja kolektora i kanalizacije. Projekat je to koji su mještani započeli još 1987. godine i koji je trebao da zadovolji potrebe tadašnjih 1 500 stanovnika Čardaka, Gakovca i Jasikovače, ali nikad nije sproveden do kraja. Nedostajao je samo kolektor i oko 800 metara cijevi. Zbog toga je i upućen prijedlog prema kapitalnom budžetu opštine za rješavanje ovog problema, što je opravdano, smatra Đurđević, naročito kada uzmemo u obzir broj potencijalnih korisnika na Gakovcu i Čardaku. Time bi se riješilo i pitanje otpadnih voda, naročito velikog problema tokom ljeta. Iako je Savjet MZ uputio prijedlog da se obezbijedi 100 000 maraka, uz učešće građana od 10%, izgledno je da se radi o finansijski mnogo zahtjevnijem poduhvatu za koje je potrebno i kreditno zaduženje, što je i najveća prepreka. Ipak, važno je da se o ovom problemu počne da govori na odgovarajućim adresama.
Iz prošlog Plana kapitalnih investicija realizovan je samo projekat postavljanja rasvjete prema Vrhovima, dok je veći dio zahtjeva, koji se uglavnom odnose na rekonstrukcije ulica, ostao nerealizovan.
– Zbog velike površine mjesne zajednice postoji potreba i za njenom prekompozicijom i podjelom na manje cijeline. Od početka mandata imamo odličnu saradnju sa načelnicima odjeljenja Gojkovićem i Novićem, a nadamo se sličnom i sa načelnikom Simićem, dodaje Đurđević.
MZ Derventa II obuhva prostor ograničen Brodskom ulicom, od nekadašnje Inine pumpe do raskrsnice kod Biblioteke, potom lijeva strana Ulice Đenerala Draže do izlaza na Ulicu Marka Kraljevića, te Tetimom, sve do Jasikovače i Gakovakog potoka, koji dijeli Gakovac i Čardak.
B. N. – Derventa Cafe
