Naredni korak stavljanje na listu UNESCO-a

Derventski vašar je stavljen na Listu nematerijalnog kulturnog  nasljeđa Republike Srpske i kao takav mogao bi da konkuriše i za UNESCO Listu svjetske baštine.

Inicijativu i proceduru za sticanje statusa nematerijalnog blaga, uz pomoć Muzeja Republike Srpske, pokrenula je Narodna biblioteka „Branko Radičević“ u Derventi.

Derventski vašar ima posebnu vrijednost za Derventu. „Živi“ 170 godina prenoseći se sa koljena na koljeno.

– Da bi se neki sadržaj našao na listi nematerijalne kulturne baštine mora da ispunjava i određene uslove. Prije svega da ima poseban značaj za svoju zajednicu i grad, da je zajednica po njemu prepoznatljiva, da se prenosi sa koljena na koljeno, da ima tradiciju ali da još uvijek i živi. Sve te uslove ispunjava Derventski vašar i sa punim pravom se nalazi na jednoj ovakvoj listi, rekla je Mirjana Plisnić, direktor Narodne biblioteke „Branko Radičević“ istakavši da je ideja o stavljanju vašara na ovu lista realizovana uz svesrdnu pomoć Danijele Đukanović, višeg kustosa u Muzeju Republike Srpske.

Plisnićeva je rekla da je u narednom periodu planirano da  se izvrše i etnološka ispitivanja derventske opštine jer je ovo područje malo ispitano pa samim tim ima malo podataka.

– Vjerujem da ćemo uz stručnu pomoć Muzeja RS izvršiti ta istraživanja i vidjeti šta je to još po čemu je Derventa specifična i šta bi se moglo naći na ovakvoj listi i da zaštitimo tu kulturnu baštinu derventskog  kraja. Derventa ima i značajna etnomuzikološka obilježja i u narednom periodu ćemo i to ispitati i predložiti za ovu listu, rekla je Plisnićeva.

Sljedeći korak biti da Derventski vašar bude predložen za UNESCO-ovu listu i kako takav bi bio poznat širom svijeta i privlačan kao svjetska turistička  atrakcija.

– Nadam da će i Derventski  vašar u narednom periodu biti kandidat za jednu ovakvu UNESCO listu. Stavljanje na listu znači da je zaštićen kao takav i predstavlja identitet naroda, možemo reći pravoslavnog koji živi na ovim prostorima, jer je kao takav i nastao 1851. godine u porti pravoslavne crkve. Rijetko šta u RS i BiH ima tako dugu tradiciju. Kada se nađe na ovakvoj listi, to znači da postaje prepoznatljiv širom svijeta odnosno to je svjetska  kulturna baština, pojasnila je Plisnićeva.

Vašar je prvo bio okupljanje naroda na veselju u porti pravoslavne crkve koja je, po odobrenju turskog sultana Abdul Hamida I, izgrađena u Srpskoj varoši poslije tri vijeka zabrane. Vašar dobija na značaju dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, kada je premješten na drugu obalu Ukrine, gdje se i danas održava. Značajan je bio po trgovini stokom, zanatskom robom i poljoprivrednim proizvodima, a vremenom sve više dobija i zabavni karakter.

Stariji su pričali da je vašar bio najveća svetkovina na ovom području u toku godine. I načelnik Simić se prisjeća vašarske svetkovine ali i priča svoga oca o samoj gradnji crkve.

– Jedna od njih je da je sultan dozvolio da se napravi crkva u veličini bikovske  kože. Mještani su se dosjetili da bikovu kožu skroje u vidu traka i opasali su prostor i crkva je dobila tu veličinu. Neki su se bunili kod sultana zbog toga ali je sultan rekao da će održati datu riječ, ispričao  je načelnik Simić.

Bilo je i zlih i teških vremena. I Austro-Ugarska ga je jedno vrijeme zabranila, preživio je tri rata sa prekidima. Vašar se održava u vrijeme Velike Gospojine  i to je slava Crkvene opštine Derventa. 1992. godine Skupština je donijela odluku da to bude slava i Opštine Derventa.

– Sve to je pretvoreno u Velikogospojinski sabor, to su dešavanja od nekih mjesec dana. Sve to je u prilog naše tradicije, što su naši preci odnjegovali, a mi danas doživjeli da bude na ovoj značajnoj listi. Vjerujem da će ovo nematerijalno dobro ući i na  svjetsku listu kulturne baštine. Treba to njegovati, rekao je načelnik Simić  izrazivši žaljenje što u nastupima naših folklornih društava širom svijeta ima jako malo predstavljanja naše tradicije, igara, pjesama, običaja.

Derventa Cafe