Tamara Bjelić iz Dervente: Volontiranjem pomaže djeci, a pronašla je i svoj put

Volontiranje postaje jedna od sve popularnijih, a korisnih aktivnosti među mladima u BiH, i dok jedni volontiraju kako bi stekli prva radna iskustva, mnogo je onih kojima je ovo stil života i način da nekome pomognu.

Jedna od onih kojima je to stil života je Tamara Bjelić iz Dervente, jedna od četiri dobitnika nagrade za najboljeg volontera u RS za ovu godinu. Tamara je diplomirani psiholog, a volontiranjem se počela baviti kao srednjoškolka te volontira posljednih 10 godina. Volontirala je u udruženjima koja uglavnom rade sa djecom i većina njenih volonterskih aktivnosti odnosila se na djecu i mlade. Nakon toliko vremena, kaže da je to za nju postao upravo način života.

– Volontiranje za vrijeme srednjoškolskih dana oblikovalo je i moj dalji životni put, izbor zanimanja i populacije s kojom radim. Gotovo sve moje volonterske aktivnosti vezane su za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju, ali za deset godina volontiranja bilo je tu i rada u drugim oblastima, od omladinskog aktivizma, rada sa starim i nemoćnim, organizovanja kulturnih i humanitarnih manifestacija, javnih tribina, prikupljanja hrane za ugrožene i slično – priča nam Tamara.

Počela je kao volonter u derventskom Udruženju “Sunce”, čiji je član i sada, a posljednjih godinu dana volontira u banjalučkom udruženju građana Centar za edukaciju ‘Tvoja riječ”, koje ju je kandidovalo za nagradu koja joj je nedavno dodijeljenja.

U ovom udruženju kroz individualni i grupni rad sa mališanima sa razvojnim teškoćama bila je angažovana u projektima “Predškolac”, te je jedan od osnivača kutka za roditelje pod nazivom “Moje dijete ima problem”. Zbog čega je dio svog vremena odlučila da posveti volontiranju, kaže da ima više razloga.

– Niz različitih stvari, od sticanja novih iskustava, znanja i vještina do iskrenog osmijeha i sreće onih kojima kroz svoj rad pomažem i čiji život činim lakšim, kvalitetnijim i ispunjenijim – navela je Tamara.

Trenutno odrađuje i pripravnički staž kao volonter u Centru za obrazovanje, vaspitanje i rehabilitaciju slušanja i govora u Banjaluci. Vrijeme koje provede u volontiranju sedmično varira te kaže da zavisi od aktivnosti koja je planirana.

– Uglavnom radim ono što je moja oblast, psihološke tretmane, a vrijeme koje provedem vidljivo je u napretku djece – govori Tamara.

Kroz dugogodišnji volonterski rad imala je priliku i za putovanja u okviru BiH i zemalja regiona. Za položaj volontera u Bosni i Hercegovini kaže da je bolji nego prije nekoliko godina.

– Kada sam počinjala, 2005. godine, volonterima je bilo mnogo teže. Usvajanjem Zakona o volontiranju regulisana su naša prava i obaveze, koliko sedmično možemo da radimo i slično – navodi Tamara dodajući da je osnivanjem Volonterskog servisa RS olakšan pronalazak volonterskog posla mladima.

Smatra da je volonerski rad jedna stepenica bliže pronalasku posla te da uvijek ima onih koji smatraju da je to korisno, kao i onih koji smatraju da nije. Nagrada najbolji volonter u RS, kako kaže, znači da je neko prepoznao rad kao koristan i zbog toga što će možda da motiviše mlade da volontiranju, iako kaže da to nije razlog zbog kojeg neko počinje da volontira.

Kaže da je, iako se možda ne čini da je tako, volonterski rad prepoznat i cijenjen u našem društvu, a dokaz za to su i ova nagrada kao i obilježavanje Međunarodnog dana volontera. Među brojnim organizacijama i udruženjima koji okupljaju mlade volontere, samo Crveni krst RS broji oko 17.000 volontera, koji su svoju sposobnost i humanost pokazali mnogo puta.

Željkica Ilić, sekretar Gradske organizacije Crvenog krsta Banjaluka, kaže da su volonteri veoma respektabilna grupa mladih ljudi i da zaista zaslužuju da se njihov status poštuje.

Korisne činjenice o volontiranju
DOPRINOS: Volonteri mogu dati veliki doprinos u aktivnostima čiji je cilj smanjiti stopu siromaštva u lokalnoj zajednici i ojačati društvene veze, a pomažu i u razvoju humanijeg i bezbjednijeg društva. Na pojedinačnom nivou, kroz volontiranje možete upoznati nove prijatelje, uspostaviti korisne veze u zajednici, steći nove vještine te unaprijediti svoju karijeru.

SEKTORI: Najviše prostora za volontiranje ima u sportu, zatim socijalnoj zaštiti i pomoći te zdravstvu. Ostali sektori uključuju pravdu, kulturu, obrazovanje, rad s mladima, životnu sredinu i klimatske akcije, zaštitu potrošača, humanitarnu pomoć, razvoj politika i jednakih šansi.

Prekogranično volontiranje ima veliki potencijal za obrazovanje i zapošljavanje, a može da doprinese i poboljšanju međusobnog razumijevanja.

VOLONTERI U EU: U mnogim državama članicama EU, odrasli starosne dobi između 30 i 50 godina su najaktivniji u volontiranju.

“Eurobarometrovi” rezultati iz 2010. pokazuju da su ukupno tri od deset odraslih uključeni u volontiranje. Međutim, dok više od 50 odsto svih odraslih u Holandiji, Danskoj i Švedskoj učestvuje u volonterskim aktivnostima, manje od 20 odsto odraslih volontira u Grčkoj, Portugalu, Bugarskoj, Kipru i Litvaniji.

Najbolji volonteri u RS
Pored Tamare Bjelić, najbolji volonteri u RS u ovoj godini su i Jelena Simović, volonter Spasilačkog kluba “Vulf” iz Foče, Mirnesa Bećirodobašić iz Doboja i Milan Bijelić iz Banjaluke, dok je nagradu za najboljeg organizatora volontiranja dobilo Udruženje “Nova generacija”.

Nezavisne novine