Deana Đekić, samostalni stručni saradnik Centra za socijalni rad: Zajedničkim djelovanjem eliminisati sve oblike nasilja nad ženama

UN Women BiH od 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava, provodi kampanju “Isključimo nasilje nad ženama i djevojčicama zajedno”.

Aktivnosti su dio globalne kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, koja poziva na okončanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

U fokusu ovogodišnje kampanje u BiH jeste uticaj pandemije korona virusa na porast nasilja nad ženama i djevojčicama. Uz to, kampanja ističe važnost osiguravanja nesmetanog pristupa uslugama podrške preživjelima nasilja, te doprinos šire zajednice prevenciji nasilja nad ženama u vremenu krize, s posebnim fokusom na medije. Upravo jedan od 11 lokalnih medija koji se pridružio kampanji je i portal „Derventa Cafe“.

Tim povodom, razgovarali smo sa Deanom Đekić, samostalnom stručnom saradnicom za poslove socijalne zaštite Centra za socijalni rad Derventa.

Koji je Vaš djelokrug poslova u okviru Centra za socijalni rad?

Referent sam na jednom od prava iz socijalne zaštite u skladu sa važećim Zakonom o socijalnoj zaštiti, tačnije prava na novčanu pomoć. Pored toga radim sa porodicama osuđenih lica, u vidu izvještaja za kazneno-popravne zavode u kojima se osuđena lica nalaze na izdržavanju kazne zatvora, te po potrebi drugim poslovima iz djelokruga i nadležnosti Centra za socijalni rad. Član sam Multisektorskog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u porodici opštine Derventa.

Sa kojim sve oblicima nasilja nad ženama se susrećete u praksi?

Nasilje u porodici kao društveno štetno i neprihvatiljvo ponašanje danas je sve više zaprimilo pažnju cjelokupnog državnog aparata i javnosti u pogledu pravovremene i pravilne reakcije na njegovo sprečavanje i suzbijanje. Stub jednog društva jeste porodica. Do nasilja u porodici dolazi usljed raznih faktora. Kada se govori o nasilju u porodici odmah se pomisli na fizičko, međutim postoje i drugi razni oblici. Ono se može ispoljiti i kao psihičko, seksualno, ekonomsko, verbalo i dr. Najčešće ovakva negativna pojava ispoljava se fizičkim nasiljem prema članu zajednice, odnosno porodice. Razvojem tehnologije došlo je i do nekih novih pojavnih oblika, a koji se danas izražavaju putem socijalnih mreža u vidu prijetnji, omalovažavanja ili ugrožavanja člana porodice.

Kakva je saradnja Centra sa drugim lokalnim ustanovama? Koliko je važno učešće svih članova/ca lokalne zajednice (vladin, nevladin i privatni sektor, mediji, međunarodna zajednica) u prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama u vrijeme krize? 

Derventski Centar za socijalni rad na polju reagovanja na nasilje u porodici ističe visoku i profesionalnu saradnju sa Policijskom stanicom Derventa, Domom zdravlja, Osnovnim sudom u Derventi, obrazovnim ustanovima i drugim subjektima koji na određen način djeluju u ovoj oblasti. Praksa koja je trenutno zastupljena, a što jednim dijelo proizilazi iz pravnih propisa jeste da Centar zajedno sa policijom preduzme prve mjere u pogledu reagovanja na pojavu nasilja u porodici koje su neophodne u cilju zaštite žrtve. Naravno da bi se postigi određeni rezultati na polju sprečavanja i adekvatnog reagovanja na nasilje u porodici potrebna je podrška i saradnja sa građanima, a upravo iz toga i proizilazi obaveza građana da prijave svaki oblik nasilja u porodici.

Za pravilno i adekvatno reagovanje na pojavu nasilja u porodici u jednom društvu nije dovoljno samo postojanje pravnog sistema i institucija, nego je potrebno da se takav sistem primjenu na pravilan način i to pravovremeno. Široka je lepeza instutcija, društvenih subjekata i drugih nevladinih organizacija koje obavljaju djelatnosti na polju sprečavanja i suzbijanja nasilja u porodici. Za postizanje pozitinih rezultata iz ove oblasati nije dovoljna samo represija, nego je neophodna i stalna prevencija. Bolje jeftina prevencija, nego skupa represija. Centri za socijalni rad u ovom polju djelovanja imaju obostranu ulogu, kako prevenciju tako i represiju. Međutim, centri za socijalni rad ne mogu samostalno bez saradnje i djelovanja drugih subjekata ostvariti određen rezultate.

Takođe, ovom prilikom ispred Centra za socijalni rad Derventa zahvaliću se svim građanima, nadležnim instutcijama, drugim društvenim subjektima odnosno svim subjektima zaštite na dosadašnjoj saradnji uz poruku da istu nastavimo i dalje i da istoj damo još više značaja, jer samo zajedničkim djelovanjem i visokim stepenom saradnjom možemo ostvariti određene pozitivne rezultate u pogledu pravovremenog i pravilnog reagovanja na nasilje u porodici. 

Na koji način je pandemija koronavirusa uticala na žene i djevojčice koje su izložene nasilju u porodici i u partnerskim vezama? Da li je registrovan porast nasilja tokom pandemije? Obzirom na epidemiološke mjere, da li je Centar za socijalni rad mogao odgovoriti potrebama žena i djevojčica koje su izložene nasilju?

Imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju može se reći da je nasilje u porodici i dalje prisutno i da je jednim dijelom došlo do povećanja broja ovakvih pojava. Razlog toga jeste i ekonomska situacija. Svjedoci smo da je zbog epidemiološke situacije došlo i do težeg odvijanja samoga procesa života, a usljed koga dolazi i do određenih porodičnih nesuglacija koje se kasnije eskaliraju u neke od oblika nasilja u porodici.

U Republici Srpskoj je na snagu je stupio izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, a njime je dana mogućnost centrima za socijalni rad da zatraže izricanje hitne mjere zaštite. O kakvom se institutu radi i da li je Vaša ustanova koristila to ovlaštenje? Kakve kazne uopšte očekuju počinioce ove vrste krivičnih dijela?

Republika Srpska je 2013. godine donijela Zakon o zaštiti od nasilja u porodici kojim se propisuju osnovno pojmovi o nasilju, ko su članovi porodice, radnje nasilja u porodici, položaj žrtve nasilja sa pravima i obavezama, kao i reagovanje nadležnih subjekata u pogledu nasilja u porodici. U maju mjesecu tekuće godine na snagu su stupile izmjene i dopune pomenutog zakona i od data u Republici Srpskoj nasilje u porodici se tretira isključivao kao krivično djelo. Do donošenja izmjena i dopuna zakona, nasilje u porodice je jednim svojim radnjama bilo predviđeno kao prekraj, a zatim drugim težim radnjama kao krivično djelo. Međutim od maja mjeseca ove godine toga više nema, svaka radnja nasilja u porodici predstavlja krivično djelo. Dobar pravni sistem i dobro reagovanje države na pojavu nasilja jeste osnova njegovog sprečavanja i suzbijanja, kao i pružanja pomoći žrtvi nasilja u porodici. Pomenutim izmjenama i dopunama zakona donesene su određene značajne izmjene. Pored toga da se nasilje u porodici tretira kao krivično djelo, pomenutim izmjenama i dopunama zakona propisano je sankcionisanje prosvjetnih i zdravstenih radnika, radnika policije, građana i drugih lica koja ne prijave nasilje u porodici. U pogledu ovoga vidiljiv je stav države u pogledu adekvatnog reagovanja na ovu negativnu pojavu. Novim izmjenama i dopunama zakona poboljšan je i položaj žrtve u pogledu da žrtva može izbarati osobu od povjerenja koja će biti prisutna prije ili u toku postupka ili radnji u vezi zaštite žrtve nasilja u porodici.

Takođe, proširena su i ovlašćenja Centra za socijalni rad. Prema ovim izmjenama i dopunama Centri za socijalni rad imaju ovlašćenje da predlože izricanje hitnih mjera zaštite. Kada se govori o hitnim mjerama zaštite, zakonom su propisane dvije i to udaljenje učinioca nasilja iz stana, kuće ili drugoga stambenog prostora i zabrana približavanja i kontaktiranja učinioca nasilja sa žrtvom. Cilj ovih zaštitnih mjera jeste otklanjanje opasnosti po žrtvu, sprečavanja ili ponovaljanje nasilja, kao i garanotvanje bezbjednosti žrtvi nasilja u porodici. Upravo proširena nadležnost Centra za socijalni rad ogleda se u mogućnosti podnošenja prijedloga za izricanje jedne od dvije navedene mjere prema učiniocu nasilja. Centri su nadležni da podnesu prijedlog za izricanje mjere nadležnom sudu koji donosi odluku o tome da li će mjera biti izrečena, odnosno koji izriče mjeru.

Na koji način naši sugrađani mogu da utiču na smanjenje stope nasilja u porodici, odnosno šta svako od nas može preduzeti u takvim situacijama? Kome se žrtve te vrste nasilja mogu obratiti za pomoć?

Koliko je važna tema nasilja u porodici govori i globlana kampanja koja se trenutno sprovodi i kojoj je posvećeno 16 aktivnih dana protiv rodno zasnovanog nasilja. Naravno o nasilju u porodici nije dovoljno samo pričati u ovom periodu, ovo je tema koja stalno treba da se analizira, usavrašava, prateći trendove i razvoje, te u skladu sa tim mijenjati pozitivnopravne propise kako bi se adekvatno regovalo na takvu negativnu pojavu.

Ovom prilikom pozivamo sve građane da se obrate kako Centru tako i drugim nadležnim instutcijama ukoliko imaju određene probleme u pogledu nasilja u porodici ili ukoliko je njima potreban određen savjet ili neki drugi vid pomoći, a vjerujem da će instutcije i drugi subjekti preduzeti sve iz svoga djelokruga rada kako bi građanima pomogli. Državne institucije i drugi subijekti društva zaštitu od nasilja u porodici mogu da sprovode samo uz pomoć i saradnju svojih građana. Građanima poručujemo da svi mi možemo biti žrtve nasilja u porodici, to ne treba da dozvolimo i o tom ne smijemo da prećutimo. Treba podsjetiti da je ovu vrstu nasilja moguće prijaviti na broj telefona 1264.

Derventa Cafe