Ako pitate ljubitelje književnosti, prednosti čitanja su beskrajne. Knjige mogu umanjiti stres, usrećiti nas i poboljšati način na koji mislimo. Bez obzira da li ste strastveni čitalac ili tek počinjete da širite svoje književne horizonte, postoje knjige koje se neizostavno moraju naći na vašoj listi čitanja.
Od klasika preko bisera savremene književnosti, izuzetna književna djela iz ženskog pera otkrivaju nam zanimljive likove, drugačija iskustva, perspektivu i složene emocije. Naravno, uz dostupan prevod romana na engleski i obrnuto, čitaoci širom svijeta mogu da uživaju u romanesknim pričama sjajnih pisaca.
Predstavljamo vam neke od vrhunskih i najinteresantnijih knjiga za čitanje inspirisale su modernu fikciju na mnogo načina. Ugledajući se na spisateljice koje su stvarale na engleskom jeziku mnogi savremeni umetnici bili su inspirsani da napišu svoja djela ili snime filmove. Pročitajte.
Gordost i predrasude, Džejn Ostin
Objavljen daleke 1813. godine od strane engleske spisateljice Džejn Ostin, „Gordost i predrasude“ je primer „romana o ponašanju“. Kao realistična slika društva prikazana kroz običaje i manire svakodnevnog života, ovo djelo učinilo je da ime Džejn Ostin i te kako bude upamćeno. Prikazujući složene odnose između zemljoposjednika i trgovaca, plemića i novopečenih bogataša, ali i muškaraca i žena, „Gordost i predrasude“ nudi uvid u društvene strukture Engleske ranog 19. stoljeća.
Primarni fokus romana je brak, posebno u kontekstu kao najpraktičniji način da žene sa malim bogatstvom osiguraju svoju finansijsku sigurnost. Imovinski zakoni činili su žene tada ovisnim od muškaraca, a ujedno su im bili nametnuti strogi standardi ponašanja.
Mnogi likovi u romanu nastoje da se učine društveno superiornijima i da se dodvore bogatima. Međutim, među glavnim idejama romana jeste premisa da istinski dobar odgoj podrazumijeva integritet, ljubaznost i poniznost. U susretu Elizabet Benet i gospodina Darsija, u razvoju njihovog odnosa Ostinova daje nesvakidašnji (a moramo reći i romantičan) pogled na ljubav i brak u jednom ne tako romantičnom društvu.
Čitaoci koji žele da vide omiljene junake oživjele na filmu mogu uživati u BBC ekranizaciji iz 1995. godine, kao i filmu iz 2005. godine sa Kirom Najtli i Metju Mekfajdenom u glavnim ulogama.
Džejn Ejr, Šarlot Bronte
Svojim stvaralaštvom sestre Bronte su zadužile ne samo englesku, već i svjetsku književnost. Romani Šarlot, En i Emili ubrajaju se u vanremenske klasike. Među najpoznatijim je svako roman „Džejn Ejr“, koji govori o burnom životu naslovne junakinje. Iako je prije svega priča o djevojčici koja je rasla u engleskom društvu kao siroče, roman „Džejn Ejr“ je ujedno i jedno od najljepših djela o ljubavi.
Hrabra, otvorenog uma i srca, Džejn je heroina i žena ispred svog vremena. Kao takvu nije je mogao privući običan čovjek, već naprotiv – gordi, mračni i zagonetni gospodin Ročester. Zbog svojih razmišljanja i dobrog srca Džejn će takođe njemu prirasti za srce. No kakva je to ljubav koja se rađa u najneobičnijim okolnostima? Kako društveni položaj utiče na sudbinu nezaštićene žene? O ovim problemima možete čitati u romanu, ali pogledati i neki od brojnih snimljenih filmova. Izdvajamo ekranizaciju iz 2011. godine i mini seriju iz 2006. godine sa Rut Vilson u ulozi Džejn i Tobi Stefansom kao gospodinom Ročesterom.
Gospođa Dallowej, Virdžinija Vulf
Jedan od najpoznatijih romana Virdžinije Vulf „Gospođa Dalloway“ objavljen je 1925. godine. Čitav roman odvija se tokom jednog dana u Londonu, juna 1923. Na početku romana, ujutro, Clarissa Dalloway, glavna junakinja, priprema se u posljednjem trenutku za svoju zabavu zakazanu za to veče. Kako dan odmiče, čitaoci se susreću s različitim likovima i saznaju o njihovim mislima i osjećajima o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Roman se završava kasno te noći u rezidenciji Dalloway, na Clarissinoj zabavi. Kroz roman, čitalac nailazi na tragične rasprave o mentalnom zdravlju i usamljenosti. Sa ovim teškim mislima prepliću se i svakodnevne brige kao što je kupovina cvijeća i popravka pocijepane odjeće. Ove naizgled ne spojive teme Virdžinija Vulf čini savršenom razumnim, pa čak i dirljivim.
Roman je bio sjajna inspiracija za film „Sati“ u kom su maestralno glumile Nikol Kidman, Meril Strip i Džulijen Mur.
Zlatna bilježnica, Doris Lesing
Izvanredno djelo iz pera nobelovke Doris Lesing, „Zlatna bilježnica“ objavljeno je prvi put 1962. godine. U izuzetnom narativu Lesing je iznijela na površinu nečuvene priče o nižim slojevima žena, o nasilju i poteškoćama, a sve u vrijeme političke nesigurnosti i stalno straha od nuklearnog rata. Glavna junakinja romana je Ana Vulf, razvedena samohrana majka, spisateljica i bivša komunistkinja koja je živjela u Londonu krajem pedesetih godina prošlog vijeka. Iz kratkog braka bez fizičke privlačnosti i istinske bliskosti Ana ima kćer koju veoma voli. U godinama nakon razvoda ulazila je u kratkotrajne veze, uvijek sa oženjenim muškarcima.
Bila je u mogućnosti da se izdržava od prihoda od svog romana, koji je zasnovan na priči iz njene mladosti u kolonijalnoj Africi tokom Drugog svjetskog rata. Usredotočuje se na grupu mladih, bijelaca, idealista i njihove političke debate i licemjerja, posebno oko komunizma, rasizma i rata.
U svojoj osnovi, ovaj postmoderni roman je odličan prikaz komunizma, a pored antiratnih poruka uključuje i filozofiju novoformiranog pokreta za oslobođenje žena. Knjiga istražuje unutrašnje djelovanje uma, kako se stvaraju životi i kako su mentalni i društveni slom isprepleteni unutar psihe.
Normalni ljudi, Sali Runi
Među spisateljicama koje stvaraju na engleskom a zavređuju pažnju čitalaca svakako je i irska autorka Sali Runi. Kao savremena književnica Sali je osvojila čitalačku publiku svojim romanima „Normalni ljudi“, „Razgovori s prijateljima“ i „Bajni svijete, gdje si ti?“. Zbog intrigantnog pristupa, zanimljivih narativa i na jedinstven način opisanih kompleksnih odnosa svojih junaka spada u najčitanije mlade autore današnjice.
U dijelu „Normalni ljudi“ bavi se odnosom dvoje mladih iz generacije milenijalaca. Piše o prkosu, slobodoumlju, buntu, ali i zbunjenosti i nesnađenosti u društvu. Glavni junaci romana su Merijen i Konel – koji se zaljubljuju kao srednjoškolci, ali tijekom vremena razvijaju vrlo složen i intiman odnos. Fizička privlačnost postoji već na samom početku njihove (tajne) veze. Međutim, ono što njihovoj priči daje posebnu draž jeste prijateljstvo, intimnost i ljubav u nekom specifičnom obliku. Nerijetko imaju poteškoća da komuniciraju stvarno, pa djeluje kao da su – uprkos ljubavi – zapravo stranci.
Sali Runi na vrlo dirljiv i živopisan način zapravo predstavlja milenijalce i njihov generacijski pogled na svijet. Ovo je paradigma od koje ne odstupa ni u drugim svojim romanima, pa se tako čini da su junaci njenih objavljenih djela poput „prijatelja koji (ne) razgovaraju.“
BBC je 2020. godine objavio mini seriju „Normalni ljudi“ kao romantičnu psihološku dramu u 12 epizoda.
Premda je nezahvalno izdvojiti samo nekoliko spisateljica koje su stvarale na engleskom jeziku, ova lista ipak može poslužiti kao dobro polazište za dublja i studioznija istraživanja knjiga vrijednih čitanja.
Autor: Srbijanka Stanković, glavna i odgovorna urednica magazin “Topličanka”
