Izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju i refundaciji lijekova koji je stupio na snagu ove godine donijele su nove procedure pacijentima koji boluju od rijetkih i ostalih bolesti za koje je bilo potrebno nabavljati lijekove iz inostranstva.
Trenutno traju pregovori nadležnog ministarstva i zainteresovanih strana kako bi se pojednostavile procedure na način da bi lijekove koji se refundiraju pacijenti uzimali bez naknade u apotekama, a istovremeno i borba za proširenje liste medikamenata koji podliježu refundaciji.
Među 350 registrovanih osoba sa dijagnostifikovanim rijetkim bolestima u Republici Srpskoj je i Dervenćanin Mihajlo Radanović koji boljuje od spinalne mišićne atrofije. Troškove liječenja na Kliničkom centru u Zagrebu, koje košta više od 100.000 evra godišnje, unazad tri godine snosi Fond solidarnosti za liječenje djece u inostranstvu.
– Mimo toga, naši mjesecni troškovi iznose oko 3500 KM. Dio tih troškova se umanji kroz medicinska sredstva koja FZO nabavi sistemom javnih nabavki, za potrepštine kao što su gaze, male šprice, kateteri i sterilne rukavice, a drugi veliki dio se umanji kroz donacije roditelja iz Udruge „Kolibrici“ iz Hrvatske u vidu katetera, specijalne gaze sa Y izrezom za PEG i kanilu, AB filteri, HME filteri, crijeva, konektori, okovratnici, ENFIT šprice, dezinfekciona sredstva itd. Pored svega toga, ostaje nam nabavka preostalog materijala, do 1500 KM mjesečno u prosjeku. Jedna kanila košta 371 KM, a nama trebaju 3 mjesečno, kaže Mihajlova majka Rajka.
Do sada je sve do poslednje marke FZO refundirao, u prosjeku 45 dana od predaje dokumentacije, a dosadašnji način refundacije treba vratiti dok se liste ne definišu i popune svime što nam je potrebno, smatra Rajka.
– Za lijekove mi je tražena dopuna dokumentacije po meni bespotrebnim dokumentom. Dokumentom na kojem treba da stoje potpisi 3 doktora koji potvrđuju ono što je naš nadležni doktor i drugi doktori koji su vršili preglede već napisali u optusnici. Smatram da nas je lako prepoznati po legitimaciji Centra za rijetke bolesti, ističe.
Najveći problem jeste zapravo velika raznolikost oboljelih od rijetkih bolesti i definisanje šta je to što bi se moglo staviti na listu da bi obuhvatili potrebe svih.
Lijekovi za koje se najčešće traže refundacije su uvršteni na listu A1. Na toj listi se nalaze i lijekovi koji nisu registrovani u BiH, ali nemaju alternativu i neophodni su u liječenju pojedinih oboljenja, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.
– Sve nadležne institucije reagovale su u najkraćem mogućem roku kako bi se nastala situacija prevazišla uvrštavanjem neophodnih lijekova za pomenute kategorije osiguranika na listu. U pitanju je ”živa materija” i u narednom periodu će se mijenjati propisi koji uređuju ovu oblast kako bi se prilagođavali potrebama osiguranika, navode u saopštenju.
Konkretan prijedog Centra za rijetke bolesti je da se koristi legitimacija za rijetke bolesti, jer svi su evidentirani preko Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.
Na sastanku sa predstavnicima resornog ministarstva, Fonda zdravstvenog osiguranja i Univerzitetsko kliničkog centra, predstavnici Saveza za rijetke bolesti dobili su obećanje da će potražiti način za refundacije lijekova koje nabavljaju u inostranstvu i drugih lijekova koji su im potrebni a trenutno nisu na listi A1.
Derventa Cafe/RTRS
