U narednom periodu donosimo feljtone objavljene u dobojskom „Glasu komuna“ 1959. godine koji obrađuju temu narodnih nošnji iz Dervente i okoline. Ovo je četvrti dio teksta.
Naša narodna nošnja, svojim ritmom i harmonijom, bogatstvom šara i boja, potsjeća na plodnost kraja, na plodna polja i pašnjake, a ornamenti i šare na njoj, na njegove stare potočiće i lice zemlje okićeno cvijećem i beharom. Ova odjeća bi, bez ornamenata i ukrasa i drugih osobitosti izgledala vrlo blijeda i siromašna, a i ornamenti i ukrasi sami za sebe, iako su lijepi i dopadljivi, dobivaju pravu vrijednost na odjeći.
>> Prvi dio feljtona pronađite OVDJE!
Ornament odjeće svojim bojama i oblicima daje živost, a odjeća svojom mirnom podlogom još više oživljuje i potencira kvalitete ornamenta.
Ornament sam za sebe možemo uporediti sa listovima istrgnutirn iz neke knjige, a nošnju, bez ornamenata i ukrasa, sa knjigom kojoj manjka nekoliko listova, na kojima je zapisan najinteresantniji dogadaj iz cjelokupnog sadržaja. Zato odjeću i možemo posmatrati, kroz život u svakodnevnoj upotrebi, cjelovito, a ne samu za sebe, odvojenu od onoga čemu je namjenjena.
>> Drugi dio feljtona pronađite OVDJE!
Ornamentima naš narod pojedine dijelove odjede akcentira, odjeljuje od drugog dijela odjeće, oživljava bojama i time obogaćuje lilkovnu i umjetničku vrijednost predmeta. Napomenuo sam da je cjeloviti izgled nošnje, njen obilk i kroj uvjetovan socijalnam, ekonomskim, klimatskim i drugim prilikama. U krajevima ekonomski siromašnijim i kamenitijim, ornament će biti siromatniji, dok će u bogatijim krajevima nošnja, i šare i ornamenti na njoj, biti kitnjastije i ljepše. Rodnost zemlje, obilje i prijatna klima utiče na temperament ljudi i ima odraza i na odjevanja.
>> Treći dio feljtona pronađite OVDJE!
Nošnje i ornamenti biće kitnjasti, bujni, boje žive i vesele na osnovu čega ćemo zaključiti da li je neko iz ekonomski bogatijeg iii siromašijeg kraja. Gotovo sve nošnje su skladne i lijepe, a boje prijatne i sa mnogo umijeća složene, no katkada ćemo naić i na takve primjere, gdje nošnja nosi takav registar boja koji u sebi krije nešto teško i mučno. Gdje nema osnovnih boja ne može biti ni zivosti. Tamo gdje je prima boja crvena i druge osnovne boje u odgovarajućem tonu i kvantitetu, odjeća nosi izraz veselja i živosti. Kombinacija i susjedstvo nekomplementarnih boja i oskudna skala u izboru, odaje utisak mrtvila, neraspoloženja i monotonije, a pogotovu gdje preovladavaju tamne boje i nijanse smeđega.
Nošnja ima sasvim jednostavnih, a ipak lijepih, gdje prevelika kićenost ne bi imala ni efekta, ni smisla, naprimjer kod starijih osoba. Ne računajući boju materijala već boje koje se upotrebljavaju za šare i ukrase preovladava crvena boja, zatim poslije crvene, podjednako se upotrebljava žuta, zelena, plava, a zatim ostale boje. To se isto odnosi i na ukrase i ukrasne tkane predmete koji se nose uz nošnju.
Nastaviće se…
M. S. – Glas komuna
