Bubrezi su centralni organi urinarnog sistema i važni su za naše zdravlje na mnogo načina. Oni filtriraju krv i uklanjaju otpadne supstance kroz urin, regulišu nivoe tečnosti i elektrolita. Poremećaj funkcije bubrega često je povezan s kardiovaskularnim bolestima, a bolesti bubrega mogu uzrokovati razne infekcije, trovanja, hipertenziju (visok krvni pritisak), autoimune bolesti, ishemiju (poremećen protok krvi kroz bubrege) i druga stanja koja mogu dovesti do akutnog oštećenja.
Procjenjuje se da bubrežne bolesti pogađaju gotovo 10 posto svjetske populacije, pa se o njima treba brinuti, a prvi korak u prevenciji, ali i liječenju je ishrana.
Bolesti bubrega i dijagnoza
Akutno oštećenje bubrega predstavlja naglo smanjenje njihove funkcije i izlučivanja mokraće, dok se hroničnim bolestima smatraju sva stanja izmijenjene funkcije i strukture bubrega koja traju najmanje tri mjeseca.
Kako bi se utvrdilo da li imate problema sa bubrezima, pored biohemijske analize krvi i urina, vaš ljekar će vas uputiti i na neke od dodatnih pregleda, prije svega predložiće urološki ultrazvučni pregled, gdje spada i ultrazvuk bubrega. Ako je to potrebno, na UZ se pregledaju i jetra, gušterača, žučna kesa i slezena, prilikom čega će ljekar uočiti da li postoji kamenac ili neka patološka promjena na ovim organima i pravilno postaviti dijagnozu i propisati terapiju.
Međutim, preventivno još uvijek možemo pomoći našim bubrezima, ali i cijelom tijelu da ostanu u dobrom zdravlju. Kao što ste vjerovatno i sami pogodili – određene namirnice mogu poboljšati rad bubrega, dok neke druge mogu uzrokovati probleme. Imajte na umu da ako vam je već dijagnostikovana bubrežna bolest, trebate slijediti dijetu koju vam je propisao ljekar, jer činjenica da neke namirnice poboljšavaju funkciju zdravih bubrega ne znači nužno da su one pogodne za oboljele od bubrežnih bolesti.
Važno je istaći da se hrana bogata fosforom, natrijumom i kalijumom nikako ne preporučuje osobama koje već imaju problema sa bubrezima, ali i zdravi ljudi treba da vode računa o količini namirnica koje sadrže ove minerale, jer mogu negativno uticati i na zdrave bubrege.
Namirnice koje poboljšavaju rad bubrega
Za početak, najvažnija stvar je voda. Neophodno je da je bubrezi koriste za filtriranje toksina iz krvi, kao i za stvaranje mokraće, kroz koju će se štetne materije izbaciti iz organizma. Izuzetno je važno da pijemo vodu kad god osjetimo žeđ, a naravno i više od toga – najmanje litar i po dnevno.
Riba je jedna od odličnih namirnica kada govorimo o zdravlju bubrega, posebno losos, tuna i brancin. Bogate su omega-3 masnim kiselinama, neophodnim za normalno funkcionisanje cijelog organizma. Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti nivo masti u krvi, što će se pozitivno odraziti na visok krvni pritisak, koji je jedan od faktora rizika za bolesti bubrega.
Shiitake pečurke su odličan izvor vitamina B, bakra, mangana, selena i proteina, zbog čega mogu poslužiti kao zdravija zamjena za meso. Osim toga, bogate su dijetalnim vlaknima, a sadrže zanemarljive količine fosfora i natrijuma, i manje kalijuma u odnosu na sve vrste gljiva.
Od povrća na jelovniku, da bismo očuvali zdravlje bubrega, trebalo bi da imamo kupus, karfiol, crni i bijeli luk, kao i rotkvu, koja je bogat izvor vitamina C, K, i vitamina B kompleksa, ima antiupalno djelovanje. Ove vrste povrća dobar su izvor vlakana, a neke od njih možete koristiti umjesto krompira, koji nisu idealna hrana za naše bubrege.
Borovnice, maline, kupine, i jagode – štite od srčanih oboljenja, dijabetesa i nekih vrsta raka, zahvaljujući velikom broju hranljivih materija svom sastavu. Odličan su izvor antioksidanata, a sadrže nizak nivo natrijuma, kalijuma i fosfora. Dobre su i jabuke, jer njihova kora sadrži pektin, koji preventivno djeluje na oštećenje bubrega smanjujući faktore rizika za povišen holesterol i šećer u krvi. U ishranu uključite i crveno grožđe, jer sadrži antioksidante (flavonoide), visok nivo vitamina C i resveratrola, koji preventivno djeluje na razvoj dijabetesa i srčanih oboljenja.
Žitarice treba izbjegavati (o čemu ćemo uskoro detaljnije), ali postoji izuzetak za heljdu. Ona sadrži veoma malu količinu kalijuma, natrijuma i fosfora, a veoma je bogata vitaminima B, magnezijumom, gvožđem i vlaknima. Heljda je i žitarica bez glutena, pa ima blagotvoran učinak na naš probavni sistem.
Bjelanjci, za razliku od žumanca, ne sadrže velike količine fosfora, te su vrlo dobar izvor proteina, što ih čini pogodnim za osobe sa bubrežnim problemima, kao i za one na dijalizi.
Hrana koja nije dobra za bubrege
Kao što smo već istakli – velike količine natrijuma, kalijuma i fosfora nikako nisu dobre za bubrege, a posebno bi ih trebale izbjegavati osobe koje imaju neku vrstu bolesti bubrega. To ne znači da namirnice koje sadrže ove minerale ne treba jesti, već da njihov unos treba ograničiti u zavisnosti od stanja bubrega, na šta će vaš ljekar dodatno ukazati i pomoći vam da napravite idealnu listu namirnica prilagođenih zdravstvenom stanju vašeg tela.
Fosfor je mineral koji je važan za održavanje normalnog stanja kostiju i zuba i doprinosi normalnom radu ćelijskih membrana. Međutim, velika količina fosfora može djelovati stresno na bubrege, te se akumulirati, što može uzrokovati osteoporozu i učiniti kosti podložnim lomovima, kao i brojnim drugim stanjima. Stoga je potrebno ograničiti unos namirnica koje su bogate ovim mineralom, kao što su meso (posebno crveno), žumanca, mliječni proizvodi (posebno punomasni tvrdi sirevi, kajmak, puter), mahunarke, integralne žitarice, sušeno voće, orasi, gazirana pića, kao i neke vrste ribe.
Previše natrijuma može uzrokovati disfunkciju bubrega, što dalje dovodi do povišenog krvnog pritiska, problema sa srcem, nakupljanja tekućine u plućima i pojave edema – otoka nogu, ruku i lica. Kako biste izbjegli povećani unos natrijuma, umjesto mesnih prerađevina opredijelite se za svježe meso, izbjegavajte kruh i druge pekarske proizvode, industrijski prerađenu i konzerviranu hranu i svakako ograničite upotrebu kuhinjske soli.
Kalijum je mineral koji se prirodno nalazi u našem organizmu i mnogim namirnicama, a doprinosi održavanju normalnog nivoa krvnog pritiska, utiče na normalno funkcioniranje mišića i nervnog sistema. Takođe pomaže u održavanju ravnoteže tečnosti i elektrolita u krvi.
Zdravi bubrezi zadržavaju potrebnu količinu kalijuma, dok se ostatak izlučuje urinom. Međutim, disfunkcionalni bubrezi ne mogu ukloniti višak ovog minerala, što će na kraju uzrokovati hiperkalemiju (visok nivo kalijuma u krvi), što može biti faktor rizika za iznenadni zastoj srca. Banane, pomorandže, dinje, paradajz, mahunarke, posebno pasulj, kao i mlijeko i mliječne proizvode treba izbjegavati ili ih jesti u manjim količinama jer su ove namirnice bogate kalijumom.
Autor: Srbijanka Stanković, glavna i odgovorna urednica magazin “Topličanka”
